BEOGRAD, Odlaganje plaćanja rata uzetih dugoročnih kredita ne dovodi do poboljšanja standarda građana, već suprotno – utiče na povećanje potrošnje nezarađenog novca i podgrijeva inflaciju – jedinstveni su ekonomisti u Srbiji.
Pri tom, ne treba, tvrde oni, zaboraviti da je podjela bonusa iz prošlog oktobra, a koja je podigla domaću tražnju za oko šest odsto, značajno uticala da Srbija upravo u zadnjem kvartalu 2010. godine zabilježi rekordno visoku inflaciju.
– Nekada se velika pažnja javnosti usmjerava na manje važna pitanja – ističe ekonomista Vladimir Vučković, inače kandidat za člana Fiskalnog savjeta. – Reprogramiranje dugova stanovništva nije najveći problem privrede i najvažnije makroekonomsko pitanje.
Vučković je izrazio i bojazan da postoji mogućnost da se vodi briga o životnom standardu građana na pogrešan način – da će Vlada pregovarati o tome da li plate treba da se povećaju ili ne, šta će biti sa penzijama, da li prolongirati otplatu kredita, uz obećanje o nekoj boljoj budućnosti.
– I do sada smo već imali subvencionisane kredite za građane, uz eksplicitno obećanje da će za godinu dana biti bolje i da će ljudi lakše otplaćivati rate, ali ti bolji dani nisu došli – konstatuje Vučković.
Inače, mogućnost refinansiranja imaće svi građani koji su kod ovdašnjih poslovnih banki uzeli kredit na period duži od godinu dana. Naravno, ukoliko su ga, do sada, uredno izmirivali.
– Ukoliko sve bude po planu, poslovne banke bi svojim klijentima mogle da ponude refinansiranje kredita sa grejs periodom od godinu i po do dvije, a u kome bi građani plaćali samo pripadajuću kamatu već 1. aprila – procjenjuju za „Novosti“ u Nemanjinoj 11.
Ekonomisti, pri tom, upozoravaju da jeftinog novca nema ni u zemlji, a ni u svijetu. Inflacija je na globalnom nivou u januaru iznosila tri odsto, pa se u kratkom roku može očekivati rast cijena, prije svega zbog snažnog udara koji dolazi sa tržišta nafte i uskoro će se prenijeti i na druge energente. U tom smislu, ne može se očekivati da će u narednom periodu kamate na kredite padati. Čak će, prema procjeni ekonomiste Stojana Stamenkovića, kao posljedica inflacije i rasti.
– Svi postojeći i novouzeti krediti, koji su ugovoreni uz deviznu klauzulu, odnosno kamate im se utvrđuju u odnosu na evro ili „švajcarac“ će rasti. I to, više od inflacije – konstatuje Stamenković. – Inflacija je trenutno svjetski problem a ne samo naš.
Prema mišljenju prof. Boška Živkovića, inače, predsjednika Nadzornog odbora NBS, dobro je što kod nas do sada nije došlo do pada kreditne aktivnosti i što Narodna banka Srbije vrlo pažljivo odmjerava svaki potez oko obaveznih bankarskih rezervi, kako bi se što više novca oslobodilo i slilo u privredu.
Proizvođači pišu cjenovnike
Prema februarskoj anketi 81 odsto firmi očekuje rast proizvođačkih cijena u naredna tri mjeseca, dok 43 odsto očekuje rast cijena svojih gotovih proizvoda. Kao negativne tendencije u srpskoj ekonomiji, pored inflacije, ekonomisti navode i rizik poslovanja, pad zaposlenosti kao i rekordno zaduživanje trezora u februaru. Novosti
Rate moraju da porastu
