Rastu kamate na dugoročne kredite

SARAJEVO, Povećanje evropske referentne kamatne stope (euribor) imaće uticaj na rast kamatnih stopa u BiH na dugoročne kredite ugovorene po promjenjivim kamatama, upozoravaju bankari.
Evropska centralna banka (ECB) podigla je krajem prošle sedmice euribor sa istorijskog minimuma od jedan odsto za 0,25 procentnih poena, a što je prvo podizanje referentne kamatne stope od jula 2008. godine.
“Svaka promjena euribora ima uticaja i na kamate na dugoročne kredite, jer je većina banaka prihvatila da će varijabilnost kamatne stope zavisiti od kretanja euribora”, kaže Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka.
Pojašnjava da do povećanja kamata neće automatski doći s obzirom na to da se visina kamatnih stopa kod kredita gdje su one promjenjive mijenja jednom ili dva puta godišnje.
“Takođe, to ne znači da će generalno kamatne stope u BiH automatski biti veće. One mogu biti i niže, a to zavisi od ponude i potražnje na tržištu, konkurentske borbe među bankama i drugih razloga”, ističe Bajić.
Napominje da dramatičan rast kamatnih stopa zbog povećanja euribora ne treba očekivati, jer su predviđanja da referentna kamatna stopa ne bi trebalo da pređe iznos od dva posto do kraja godine.
U UniCredit banci Mostar kažu da je finansijski sistem u BiH dominantno eurizovan, te će stoga povećanje referentne kamatne stope ECB-a i posljedični porast kamata na eurskom međubankarskom tržištu imati implikacije na visinu kreditnih kamatnih stopa bankarskog sektora koje su vezane za euribor.
“BiH nije izoliran slučaj, ovakav trend očekuje se u zemljama regije i velikom broju zemalja istočne Evrope. Iako postoji ovisnost, ovaj moment nije isključivo povezan s matičnim bankama, nego s cjelokupnim monetarnim aspektom porasta kamatnih stopa u zemljama eurozone”, kaže Berislav Kutle, direktor UniCredit banke Mostar.
Dodaje da na visinu kamatnih stopa ne utiče samo euribor, nego i cijeli spektar drugih činilaca od kojih posebno treba naznačiti kreditni rejting zemlje, konkurencijske aspekte kreditnog tržišta, razvijenost ukupnog ekonomskog sistema, strukturne karakteristike tržišta kapitala, te također sama faza u evrointegracijskom procesu zemlje.
“U cijelini gledajući, današnje vrijednosti kamatnih stopa su opet niže od onih koje bi BiH po svom kreditnom rejtingu trebalo da ima”, ističe Kutle.
Ekonomista Izudin Kešetović kaže da je vrijeme jeftinog novca prošlo, a što pokazuju naznake nove monetarne politike međunarodnih finansijskih institucija. Ipak, on trenutno ne očekuje bitnije uticaje promjene euribora na kamatne stope u BiH.
“Mi nemamo perfektno tržište koje istovremeno reaguje na promjene u okruženju. Nemamo politike kamatnih stopa niti monetarne politike pomoću kojih bi uticali na finansijsko tržište”, kaže Kešetović i dodaje da je u BiH sve uslovljeno strukturom finansijskog tržišta na kojem su banke dominantne i mogu samostalno da utiču na formiranje kamata vodeći računa o svojoj bilansnoj strukturi.
Kešetović pojašnjava da je trenutno kretanje euribora i kamatnih stopa posljedica rasta cijena.
“U evropskim ekonomijama došlo je do pomjeranja cijena zbog poskupljenja energenata i hrane. Kamatne stope nominalno rastu za taj iznos. Taj efekt će se preliti na cijene novca kroz koji se iskazuju sve vrijednosti”, istakao je Kešetović.

Prosječne kamatne stope u BiH na kredite u KM (februar 2011)
Kratkoročni krediti
Privatna preduzeća i udruženja 7,70%
Stanovništvo 10,22%

Dugoročni krediti
Privatna preduzeća i udruženja 7,72%
Stanovništvo 9,31%

Prosjek
Kamatne stope na kratkoročne kredite u KM, prema posljednjim podacima Centralne banke BiH koji se odnose na februar ove godine, iznose 10,22 odsto.
Dugoročni krediti za stanovništvo, takođe u KM, imaju prosječnu kamatu od 9,31 procenta.
Kamatne stope na kratkoročne kredite za privatna preduzeća i udruženja iznose prosječno 7,70, a na dugoročne kredite 7,72 odsto.
U prva dva mjeseca ove godine kamate su zabilježile blagi rast u odnosu na četvrti kvartal 2010. godine. Nezavisne novine