-
Banjalučka filijala sprečavala transakcije sa poznate berze kriptovaluta
-
Ugovor o otvaranju računa raskinula jednostrano i bez obrazloženja
-
Banka prekoračila svoja ovlaštenja, zaključio Konkurencijski savjet
BANJALUKA – Konkurencijski savjet BiH kaznio je sa 250.000 maraka filijalu Raiffeisen banke BiH u Banjaluci jer je blokirala transakcije klijentu koji se bavio posredovanjem i trgovinom kriptovaluta i time prekršila Zakon o konkurenciji, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.
Banku je prijavila kompanija “Digital Asset Managament” (DAM) iz Banjaluke, koja preko platforme “BCX” prodaje, razmjenjuje, trguje i upravlja digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama.
Oni su sa “Raiffeisenom” imali ugovor o poslovnom računu koji je banka bez ikakvog obrazloženja raskinula, nakon što je prethodno više puta odbila da prihvati novac koji je “Digital Asset Managament” trebao da dobije sa poznate svjetske berze kriptovaluta “Payward LTD”.
Banka se pravdala da je to učinila jer ima zakonsku obavezu da prati i reaguje kada uoči sumnjive transakcije, te da u ovom slučaju nije mogla utvrditi pravi izvor novca.
Međutim, Konkurencijski savjet je zaključio da su u tom poslu izašli iz okvira svojih ovlaštenja.
Otvorili račun pa im blokirali transakcije
Kako se navodi u njihovom rješenju koje je u posjedu CAPITAL-a, banka i klijent, odnosno “Raiffeisen” i “Digital Asset Managament” su 2. septembra 2020. godine zaključili ugovor o otvaranju računa.
Prije toga, “DAM” je dostavio rješenje o registraciji i svu ostalu traženu dokumentaciju koju je banka zahtijevala svojim propisima i gdje se mogla uvjeriti čime se ovo preduzeće bavi.
Još ranije, u pismu namjere koje su poslali 2019. godine, su to naglasili.
Problem je nastao 18. septembra 2020. godine kada je banka obavijestila “DAM” da je sa platforme “Payward” stigla uplata koja će biti odbijena, a novac vraćen.
Pare su bile namijenjene klijentu u BiH, a kojem je “DAM” kao broker posredovao na stranoj berzi kriptovaluta. Iz te sume trebali su da naplate svoju proviziju.
U prijavi Konkurencijskom savjetu, “Digital Asset Managament” navodi da su banci istog dana dostavili i ugovor sa berzom “Payward LTD”, ali da to nije ništa promjenilo.
“Postupanje banke u ovom slučaju je proizvod vlastite samovolje. Pravni osnov uplate bio je ugovor od 21.02.2020. između “Paywarda” i “DAM-a koji je dostavljen banci u originalu i sa prevodom sudskog tumača, a na koji u banci nisu imali nikakve primjedbe. Dakle, banka je imala cjelokupan uvid u sve aktivnosti podnosioca”, navodi se u prijavi “Digital Asset Managamenta”.
Inače, naknadno su im odbijene još dvije transakcije, da bi 10. juna iz “Raiffeisena” stiglo obavještenje o prekidu saradnje i zatvaranju transakcionog računa. Uputili su prigovor tražeći pojašnjenje, ali je ono izostalo.
Žalili su se i Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, koja se proglasila nenadležnom.
Smatraju da je “Raiffeisen banka” prije nego što će i otvoriti račun mogla vidjeti čime se oni bave i odbiti saradnju, ali da je to učinila tek kasnije i uz mnogo veću štetu.
“Svojim postupcima banka je prouzrokovala štetu i povrijedila osnovna načela poslovanja, a to su načelo savjesnosti i poštenja, načelo postupanja sa pažnjom dobrog stručnjaka u izvršavanju svojih obaveza, načelo ravnopravnog odnosa korisnika sa bankom, načelo zaštite od diskriminacije, kao i pravo tužioca na prigovor i obeštećenje”, pisalo je u njihovoj žalbi.
Smatrali su da je banka prekršila Zakon o konkurenciji kojim se zabranjuje ograničavanje i kontrola proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja i ulaganja.
“Dakle, jedna ugovorna strana je svojom samovoljom bez zakonskog osnova i provedene procedure, klijenta ostavila bez novčanog iznosa koji mu je nakon izvršene transakcije kriptovalutama trebao biti doznačen na račun otvoren u banci”, bio je jedan od osnovnih argumenata na kojem se temeljio prigovor.
Banka: Nisu nam rekli da se bave kriptovalutama
Sa druge strane, u “Raiffeisen banci” su se branili tezom da ih “Digital Asset Managament” nije obavijestio da se bavi kriptovalutama, a da oni sa takvim klijentima ne sarađuju te da je to propisano i njihovim pravilnikom.
Sem toga, naglasili su, zakonski propisi u BiH uopšte ne regulišu poslovanje kriptovalutama niti se za takvu poslovnu aktivnost može registrovati ijedno privredno društvo.
“Obzirom na navedeno, banka je bila prinuđena odbiti provođenje transakcije na računu DAM-a iz obavljene djelatnosti trgovinom kriptovalutama te je odbijen priliv i izvršen povrat sredstava”, pravdali su se oni.
U banci su naglasili da su po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH u obavezi da prikupljaju podatke o svrsi i namjeni poslovnog odnosa i transakcijama svakog klijenta.
Po njihovom tumačenju, kada nisu u mogućnosti da pribave te podatke, u obavezi su da odbiju transakcije.
“Priliv sa platforme kriptovalutama ne sadrži sve potrebne informacije i ne može se utvrditi jasan izvor sredstava, tako da banka mora takve transakcije odbiti”, smatrao je pravni tim “Raiffeisen banke”.
Brane se i činjenicom da je isti račun “DAM” mogao otvoriti u nekoj drugoj banci nakon prekida saradnje, kao i da je mogao paralelno uz njih imati i desetine drugih računa preko kojih je mogao poslovati.
“Podnosiocu zahtjeva ni na koji način nije bio ograničen pristup tržištu i poslovanje preko bilo koje banke na teritoriji u BiH pa samim tim nije ni moglo doći do povrede Zakona o konkurenciji”, smatraju oni.
U “Digital Asset Managamentu” su naveli da je ovakvo ponašanje banke u suprotnosti sa osnovnim načelima Zakona o obligacioniom odnosima i Zakona o bankama jer su dovedeni u situaciju da ne mogu koristiti svoj račun, te da su pred svojim klijentima predstavljeni kao neko ko se bavi sumnjivim transakcijama.
Pozvali su se na direktivu Evropske unije iz 2019. godine koja definiše virtuelnu valutu kao digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ili za koju ne garantuje centralna banka ni javno tijelo, niti je nužno povezana sa zakonski uspostavljenom valutom, te nema pravni status valute ili novca, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se prenositi i pohranjivati, te se njome može trgovati elektronskim putem.
Skrenuli su pažnju i na Ustavni sud Hrvatske koji je u odluci iz novembra 2020. godine zauzeo stav da su kriptovalute iako nemaju fizičku formu, odnosno nisu materijalizovane, predmet pravnog prometa i pripadaju nečijoj imovini, dakle nad njima se uspostavlja pravo vlasništva.
“Banke svoje postupanje pravdaju činjenicom da sve što nije propisano zakonima jeste protivzakonito, ali ovakva tvrdnje ne mogu da se prihvate niti da se ovakva ponašanja banaka opravdaju. Tim prije što i sama grupacija “Raiffeisen bank” dozvoljava transakcije koje proističu iz digitalne imovine gotovo u svim zemljama EU u kojima posluje, ali ne i u BiH”, kazali su u “DAM-u”.
Banka prekoračila svoja ovlaštenja
U Konkurencijskom savjetu su takođe podsjetili da je banka po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti obavezna da sprovodi mjere za otkrivanje takvih pojava.
Zakonom su utvrđeni elementi identifikacije i praćenja koji podrazumijevaju utvrđivanje identiteta klijenta, podataka o svrsi i namjeni transakcije kao i drugih podataka.
“Raiffeisen banka je u svom programu propisala da ne dozvoljava transakcije u realnom vremenu gdje se kao nalogodavac ili nalogoprimac pojavljuje kompanija za koje je banka prepoznala da im je djelatnost trgovina virtuelnim valutama jer se Peer to peer (P2P) mreža virtuelnih valuta može koristiti za transakcije koje služe kriminalcima kao sredstvo za pranje novca, čime je izašla iz okvira koje su joj date Zakonom i onemogućila privrednim subjektima koji se bave trgovinom i posredovanjem u trgovini kriptovalutama da transakcije obavljaju preko računa”, stav je Konkurencijskog savjeta.
Oni su mišljenje tražili i od Agencije za bankarstvo Federacije BiH koja je navela da bankama nije zakonom nametnuta obaveza da onemoguće trgovanje i posredovanje u trgovini kriptovalutama.
“Mjere identifikacije i praćenja je banka radikalizovala u smislu zabrane obavljanja transakcije uopšte. Nijedno zakonsko rješenje nije propisalo da se privredni subjekti ne smiju i ne trebaju baviti trgovanjem kriptovalutama zbog opasnosti pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, što je Program banke propisao čime je podnosiocu zahtjeva i svim privrednim subjektima koji se bave trgovinom kriptovalutama onemogućio pristup svom relevantnom proizvodu pružanja usluge vođenja žiro računa i vršenja platnog prometa po tim poslovima”, zaključuje se u rješenju Konkurencijskog savjeta BiH.
Inače, kako su to primjetili u ovom regulatornom tijelu, iako su bili u obavezi da prijavljuju sumnjive transakcije, “Raiffeisen banka” je nadležnim organima prijavila samo jednu od tri koje su pokušane.
Nije im prvi put
Podsjećamo, ovo nije prvi slučaj da banke u BiH jednostrano prekidaju saradnju sa kompanijama koje se bave kriptovalutama.
Prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine, a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.
Riječ je o najvećem kriptovalutnom sporu u Evropi koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je sad pred drugostepenim sudom.
Situacija u ova dva slučaja je gotovo pa preslikana.
“Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se “Unicredit banka” nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje sa preduzećima u oblasti kriptovaluta.
Sud u presudi naveo kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa takvim klijentima.
CAPITAL: Dejan Tovilović
32 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Prijave firmu za uzgajanje belih lala, a belih lala nigdje na vidiku. A zašto ne trguju među sobom kriptovalutama? Za šta će im banke?
jao,pa napokon neko stao i bankama na glavu,dugo su i terorisali ovaj narod…pozdrav
Raiffeisen banka radi na cijeloj teritoriji BiH, ali donacije i sponorstva daje prvenstveno u Federaciji BiH, slabo ili skoro nikako u Republici Srpskoj iz isključivog razloga zato što je kompletna rukovodeća struktura u Sarajevu.
Kad sam to malo istraživao odmah sam zatvorio račun u njoj.
sine pa ti si mnogo velika, i nepismena neznalica..da ne radiš u banci i ti?
Zato što i dalje više vjeruju u tradicionalni novac.
Kaže u tekstu, dostavili su rješenje o registraciji iz kojeg je banka mogla vidjeti čime se bave. S obzirom da zakonodavstvo BiH ne poznaje kriptovalute ni danas, a ni 2020., zar postoji mogućnost registrovanja djelatnosti koja se precizno odnosi na trgovanje kriptovalutama? Evo, u online registru im stoji djelatnost “46.18 Посредовање у трговини специјализованој за одређене производе или групе осталих производа” i još neke djelatnosti. Nigdje ni riječi o kriptovalutama.
Čiko, ja sam u IT sferi, a koliko me pamćenje služi, kriptovalute su nastale kao alternativa bankarskom sistemu koji je problematičan. Baš i ne vidim da su kriptovalute zaživjele umjesto banaka, osim u dijelu naplate ucjena od ransomware-a i drugih kriminalnih transakcija. Ali opet na kraju treba banka da se sve pretvori u staru papirnu i opranu valutu. Možda i griješim, ali znam da ćeš me prosvijetliti svojom stručnošću i kulturom.
RB, što se tiče pravnog statusa kriptovaluta,
Zakona o hartijama o vrijednosti Republike Srpske
Član.2
“Virtuelna valuta” je digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem.
“Pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama” je pravno ili fizičko lice koje pruža jednu ili više sljedećih usluga:
a) čuvanje i upravljanje virtuelnih valuta u ime trećih lica (pružalac depozitarnih usluga novčanika),
b) organizovanje platforme za trgovanje virtuelnim valutama,
v) razmjena virtuelnih valuta za valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja,
g) razmjena virtuelnih valuta za drugu virtuelnu valutu,
d) prenos virtuelne valute, tj. zaprimanje i izvršavanje naloga za virtuelnu valutu u ime trećih strana,
đ) sprovođenje ponude, odnosno prodaje virtuelnih valuta.
Bitno je naglasiti da se pomenuto pravno lice ne bavi prodajom ili kupovinom kriptovaluta već uslugama posredovanja u trgovini istih što je u skladu sa navedenom šifrom djelatnosti. Izmjenama zakona o HoV nisu propisane ni nove djelatnosti u Zakonu o privrednim društvima tako da bez obzira što ne postoji nova posebna usko specifirana šifra djelatnosti, djelatnosti navedene u Zakonu su sasvim jasno opisane.
Što se tiče znanja banke o djelatnosti, ja lično sam na upravi banke 2019. (Dobnigg), na njihov poziv, pitchovao BCX tako da su dobro znali ko smo i čime se bavimo.
Što se tiče ovog rješenja, ona osim kazne, nalaže banci da u svojim internim pravilima ne smije da diskriminiše niti ograničavaju nijednu djelatnost, na način da ne otvaraju (ili jednostrano zatvaraju) račune ili im brane vršenje transakcija kako u unutrašnjem tako i u vanjskom platnom prometu.
U suštini ovo će značiti da će posljedično i sve ostale banke koje imaju u svojim internim pravilima ili grupnim politikama (koje im služe kao opravdanje) zabranu “poslovanja” povezanu sa kriptovalutama, ta ista pravila morati uskladiti sa zakonom na način da te zabrane uklone te da omoguće svim fizičkim i pravnim licima normalno korištenje bankarskih usluga u skladu sa zakonima koji regulišu ovu oblast.
Stručnjače, zaboravio si napomenuti da se Član 2 koji si citirao počinje se “Pojedini pojmovi korišćeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:”. Drugim riječima, taj tekst ne definiše nikakva i ničija prava, već samo pojašnjava pojmove “Virtuelna valuta” i “Pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama”.
Takođe, Zakon o tržištu harija od vrijednosti RS definiše: “…Komisija je nadležna i da vrši nadzor usklađenosti poslovanja sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te da preduzima potrebne mjere u vezi sa tim propisima, nad licima koja su osnovana u Republici Srpskoj da pružaju usluge povezane sa virtuelnim valutama, kao i nad subjektima sa sjedištem izvan Republike Srpske, a koji putem ogranka pružaju te usluge u Republici Srpskoj.”. U prevodu: zakon se ne odnosi na banke niti bankama daje ikakvu obavezu u vezi kriptovaluta.
U članu 260b stoji da Komisija vodi evidenciju pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama. Baš me interesuje da li je sporna firma bila tamo registrovana.
Gorane, par stvari…
Kriptovalute su alternativa bankarskom sistemu, koliko i hartije od vrijednosti. Dakle nisu alternativa, samo su nadogradnja postojeceg finansijskog sistema.
Kriminalci vise vole i koriste klasicne valute, negoli kriptovalute. Treba li zbog toga klasicne valute da budu zabranjene?
Razlog zasto kriptovalute nisu zazivjele u nekoj jako velikoj mjeri, lezi u vise faktora, pocevsi od toga, sto je rijec o pionirskom finansijskom instrumentu, preko toga sto regulative jos uvijek (kod nas) nema, pa sve do toga sto (nase) banke bjeze od kriptovaluta i cesto saplicu one, koji imaju prihode od istih, sto dovodi do stete po nasu ekonomiju, posto ogroman broj ljudi, koji se bavi kriptovalutama, otvara racune vani, kako bi obavljali posao vezan za kriptovalute, dok svijet tj. neko drugi, ima koristi od toga i ne samo da ima koristi od toga, vec i razne industrije vec imaju koristi od kriptovaluta, doduse vani, jer mi smo ocigledno zapeli u nekom periodu prije pojave kriptovaluta tj. nase banke, koje svakog ko ima veze sa kriptovalutama, ocigledno smatraju kriminalcem ili teroristom. :)))
Joj Gorane al smaraš…U samom nazivu firme je naznačeno da se bave digitalnom imovinom pa da je iko znao engleski shvatio bi, a sa druge strane pretpostavljam da do donošenja skorog Zakona nisu ni bili pod nečijom kontrolom jer niko nema pojma o čemu se radi a dalje od bitkoina nisu čuli. Mala kazna,trebala je biti veća.
Elon Musk prne i tržište kriptovaluta se zaljulja. Toliko o alternativi.
RS je privatna praonica para. Strasno je za sta i kako se koriste institucije pa evo sad i drzavne za kaznjavanje i to za radnje koje uopste nisu ozakonjene niti regulisane kod nas. Ovaj portal vec u vise navrata navijacki pise o ovome kao da su oni dio kripto tala sa ovim bezimenim firmama. Strasno
To je Nikola ozbiljno relevantno za temu koja se raspravlja u ovom clanku. Treba sve sto ima sjediste u Federaciji zatvoriti u RS-u…prvo ove ruske firme koje su izdale kao sto je Gazprom….Mozda da i vi podnesete prijavu vijecu zbog debalansa u donacijama po entitetima…ima smisla
To je priroda ulaganja u kriptovalute i ne samo u kriptovalute, vec i u akcije, kao i u druge finansijske instrumente. Jedna (velika) losa vijest i vrijednost pada. Kad opasnost prodje, vrijednost ponovo raste, a nerijetko i prije. Tako berza funkcionise.
Kao i mnogi, promašio si suštinu…banke su obavezne da posluju u skladu sa Zakonima, odnosno da kao i sva druga privredna društva poštuju sve Zakone koji se na njih odnose. U suštini ova odluka kažnjava protivzakonito ponašanje u slučajevima kada banka smatra da ima za pravo da samoincijativno internim pravilima odlučuju šta je zabranjeno (ili prihvatljivo) a šta nije.
Zakon o bankama je krovni zakon i u čl.10 jasno stoji obaveza banaka da posluje u skladu sa svim zakonima, a pogotovo je naveden Zakon o HoV. Banke ne mogu ignorisati ili preskakati zakone pišući svoja pravila.
Sreća pa su nam Banke poštene i u njima niko ne pere novac,nego eto sada se prvi put u istoriji počeo pomoću kripta slati..neka propadne sve jedna zajedno sa svojim “poštenjem”,kamatama i provizijama.Dok pošaljem pare negdje vani i dok stignu prođe par dana.
Za strucnjaka. Pa tek sada vam niti jedna banka nece otvoriti racun jer obligacija je ugovor izmedju dve strane i banka ako ne zeli ne mora da stupi u poslovni odnos sa firmom koja nema ni sifru djelatnosti kojom se bavi adekvatno uredjenu. Prvo idi u ministarstvo finansija i reci gore neznalicama da predloze novu sifru za djelatnost tipa kripto mjenjac ili mjenjac digitalne imovine isto tako i u statistici. Ovo sto je preko koljena nametnuto komisiji je teska glupost koja nije uskladjena sa mnogim drugim propisima. Al da imate lobiste koje ovu glupost od kripta guraju imate. Al i Raiffeisen nije lud da se ne zali na ovu glupost od presude tako da ce to sve popadat.
Za strucnjaka. Pa tek sada vam niti jedna banka nece otvoriti racun jer obligacija je ugovor izmedju dve strane i banka ako ne zeli ne mora da stupi u poslovni odnos sa firmom koja nema ni sifru djelatnosti kojom se bavi adekvatno uredjenu. Prvo idi u Ministarstvo finansija i reci gore neznalicama da predloze novu sifru za djelatnost tipa kripto mjenjac ili mjenjac digitalne imovine isto tako i u statistici. Ovo sto je preko koljena nametnuto komisiji je teska glupost koja nije uskladjena sa mnogim drugim propisima. Al da imate lobiste koje ovu glupost od kripta guraju imate. Al i Raiffeisen nije lud da se ne zali na ovu glupost od presude tako da ce to
Pa Milkus doo u samom nazivu podsjeca na Mlijeko a veze s istim nema
Strucnjak napisi koja ti je sifra djelatnosti. O bankarstvu ti trebas jos da ucis, a na zalost oni koji bi to trebali da znaju te pogresno savjetuju.
I sta to kaze clan 10? Da se upisite kod komisije i da mozete praviti transakcije koje ne mozete dokumentovati te od banaka napravit sprdnju.
A reci mi gdje to nemas provizije kod slanja i primanja te podizanja?
Ako cemo ocjenjivati sta je legalno, a sta nije, onda treba da znamo, da sve sto nije zabranjeno je legalno, pa tako i kriptovalute. Osim toga, javna administracija uvodi razne e-propise, a da prizom jos uvijek nemaju regulisan elektronski potpis, koji je osnova za sve te e-servise.
Dakle, ono šta nije obavezno se ni ne mora raditi. U prevodu: banke ne moraju da omoguće transakcije vezane za kriptovalute.
Al smaras
sine ti ipak radis u banci?
Raiffeisen banka je najgora banka. Freelancerima vec ko zna koliko dugo traze stosta, od ugovora do dokaza da je placen porez. Kad im dostavis izignorisu te. Samo zatvoriti nalog tamo i preci u neku konkurentsku banku.
Promasio si poentu.
Gorane. nazovite prof Emira Hrnjica u Singapur pa ga zamolite za objasnjenja blockchaina i cryptoa. Treba pitati svkjetske face a ove balkanske smicalice se klasika. Dajte pitajte nekoga u svijetu sta je to.
Pusti pametovanje. Ovdje je riječ o korumpiranom pravosuđu. Pitaj profesora iz Singapura.
Očegledno je da su pojedinci neupućeni,za ovo kako naziva pošteni rad banaka,a sva pranja novca rade banke za pojedine i etablirane al bijedi prodaju ..uda za bubrege,