SARAJEVO – Za četiri godine javna preduzeća u Bosni i Hercegovini potrošila su preko 18,2 miliona KM na ime ugostiteljskih usluga i konzumacije jela i pića, pokazala je preliminarna analiza poslovanja 319 javnih preduzeća koju je sproveo TI BiH. Od tog iznosa čak 46% potrošile su tri elektroprivrede u BIH a taj procenat je vjerovatno i veći budući da sva zavisna preduzeća nisu objavila ove podatke.
Troškovi reprezentacije u javnim preduzećima u BIH su od 2015. do 2018. porasli za 50%, pa se 2018. godine u te svrhe trošilo oko 4,6 miliona KM, dok je taj iznos 2015. bio oko 3,1 milion KM, pokazuju podaci kojima raspolaže baza podataka Transparentno.ba. Ovakav rast dolazi u periodu kada većina javnih preduzeća gomila dugove i gubitke, iako se troškovi reprezentacije po zakonu pravdaju samo uz uslov da su nastali radi unapređenja poslovanja.
Prema ekonomskoj klasifikaciji troškovi reprezentacije se svrstavaju kao nematerijalni troškovi u okviru poslovnih rashoda. Tako oni uključuju troškove reprezentacije u poslovnim prostorijama i na sajamskim i drugim manifestacijama, troškove ugostiteljskih usluga kao što su hrana i piće, troškove prenoćišta i ishrane poslovnih partnera kao i troškove za poklone.
U poslovnom svijetu predstavljaju sasvim normalnu pojavu koja otvara vrata saradnje sa poslovnim partnerima, ali kako javna preduzeća najčešće posluju sa pozicije monopola nad tržištem u okviru kojeg posluju, svrha ovolike potrošnje je u najmanju ruku upitna.
Opravdanost „troškova reprezentacije radi unapređenja poslovanja“ je još manje vidljiva ako se u obzir uzme da ova preduzeća iz godine u godinu bilježe sve lošije poslovne rezultate. Zbirni dugovi javnih preduzeća u BiH iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu 4 posto BDP-a u zakašnjelim neizmirenim obavezama za poreze i doprinose, pokazuje analiza MMF-a iz 2019[2].
Preduzeća iz energetskog sektora potrošila 8,3 miliona na reprezentaciju
Rastu potrošnje najviše doprinose tri Elektroprivrede u BIH koje, bez obzira na status neupitnog monopola troše milionske iznose na troškove reprezentacije. Od ukupno 18,2 miliona koliko su za četiri godine potrošila sva javna preduzeća u BiH, samo su zavisna preduzeća iz sastava Elektroprivrede Republike Srpske iskazala troškove reprezentacije od 6 miliona KM. Na ovo treba dodati i troškove Matičnog preduzeće Elektroprivrede RS koje odbija da objavi podatke o poslovanju, zbog čega je TIBiH nedavno dobio sudski spor protiv ovog javnog preduzeća.
Finansijski izvještaji Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne pokazuju da je ovo preduzeće 2018. godine iskazalo 55% veće troškove reprezentacije u odnosu na 2016. Ipak najveći iznos od preko pola miliona KM na ugostiteljske usluge potrošen je u 2015. godini, čime je ovo preduzeće postavilo svojevrstan rekord u cijeloj BiH za period obuhvaćen ovim istraživanjem.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine u ovom periodu trošila je između 170 i 230 hiljada KM godišnje na usluge reprezentacije. Potrebno je naglasiti da sva zavisna preduzeća nemaju javno objavljene podatke o iznosima koje su potrošili u ove svrhe za period koji je bio obuhvaćen istraživanjem. I pored monopola na tržištu. javna preduzeća iz energetskog sektora su vodeća po pitanju potrošnje na ugostiteljske usluge tako da dominiraju na listi 10 najvećih potrošača u Bosni i Hercegovini. U pokušaju ostvarivanja bolje saradnje sa poslovnim partnerima sektor energetike je za četiri godine potrošio preko 8,3 miliona KM ili gotovo isto koliko i sva ostala javna preduzeća u cijeloj BIH.
Na listi prvih deset javnih preduzeća po prosječnoj potrošnji na reprezentaciju uspjela su da uđu i dva preduzeća iz sektora šumarstva – JP „Šume Republike Srpske“ i „Hercegbosanske Šume“ Kupres.
„Šume Republike Srpske“ po godišnjoj potrošnji na usluge jela i pića spadaju u sam vrh javnih preduzeća u BIH pa je 2015, 2016 i 2017. izdvojilo ukupno 1.193.889,00 KM za troškove reprezentacije, od čega je najviše potrošeno u izbornoj 2016. godini i to 424.404,00 KM. Ogromne troškove iskazuju i „Hercegbosanske Šume“ Kupres i to u periodu kada su poslovali sa gubicima od 2,6 miliona u 2017. i 1,5 miliona u 2018. godini.
Zakoni nejasni
Zakonski je ova oblast na nivoima entiteta definisana na način da se troškovi reprezentacije direktno povezuju sa unapređenjem poslovanja. Tako se u članu 15. Zakona o porezu na dobit Republike Srpske navodi:
Izdaci za reprezentaciju u vezi sa poslovnom djelatnošću poreskog obveznika priznaju se u iznosu od 30% od troškova reprezentacije (izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte, na sportske priredbe, u pozorišta, troškovi rekreacije i slično), pod uslovom da su nastali radi unapređivanja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.
Na sličan način se u Zakonu o porezu na dobit Federacije BiH u članu 12. navodi:
(2) Pod porezno priznatom reprezentacijom iz stavka (1) ovoga članka podrazumijevaju se rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani s obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje.
Svako detaljnije određivanje o troškovima reprezentacije prepušteno je internim aktima javnih preduzeća. To znači da uprava svakog preduzeća sama donosi dokument kojim odlučuje šta tačno jeste, a šta nije dozvoljen trošak reprezentacije, kako se definiše povezanost sa unapređenjem poslovanja te iznos koji će se trošiti u ove svrhe. Zakonski okvir koji koristi ovako nejasne odrednice i nedovoljno precizna rješenja jesu važan dio objašnjenja zašto su troškovi reprezentacije u većini javnih preduzeća u BiH u porastu ili su neopravdano veliki.
Značajan aspekt ovog problema sugerišu i prethodni rezultati monitoringa o trendu porasta potrošnje u izbornim godinama, što ukazuje na zloupotrebu javnih resursa u političke svrhe. Uprave preduzeća u javnom vlasništvu koriste nedostatak regulative, te povećavaju nematerijalne troškove svoga poslovanja, često bez opravdanja. Na taj način javna preduzeća postaju kanali za finansiranje političkih kampanja, umjesto generatora razvoja infrastrukture i privrednog rasta.
Ovo potvrđuju i analize MMF-a koje govore da gotovo polovina javnih preduzeća nije likvidna i zahtijeva budžetsku podršku.
Na osnovu ovih analiza vidimo da su enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i neproduktivna, to jest ne unapređuju poslovanje. Stoga je neophodno detaljnije definisanje zakonskih odredbi kojim se reguliše iskazivanje troškova reprezentacije i dozvoljena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna preduzeća mogla da posluju sa većim stepenom transparentnosti i odgovornosti.[1]
[1] Analiza je rađena na osnovu podataka koji su prikupljeni iz finansijskih i revizorskih izvještaja koji su javno dostupni na Bazi podataka o poslovanju javnih preduzeća u BiH.
TI BiH
