PEKING, U prvih pet mjeseci 52 odsto svih kineskih izravnih ulaganja u infrastrukturu u inostranstvo nalazilo se u državama Puta svile.
Države koje se nalaze na koridoru kineskog projekta Jedan pojas, jedan put (One Belt, One Road – OBOR) ili novog Puta svile, a nemaju dovoljno sredstava za sudjelovanje u revitalizaciji drevnog trgovačkog puta, Kina sve snažnije potpomaže programima kreditiranja.
Tako su prošle godine kineske investicije porasle za 18,2 odsto pri čemu je ukupna vrijednost sklopljenih ugovora iznosila 92,6 milijardi dolara.
Golemi projekti
Kineska ulaganja u OBOR rasla su dvostruko brže od njezinih ukupnih izravnih ulaganja, odnosno lani je 44 odsto kineskih razvojnih ugovora bilo sklopljeno sa zemljama OBOR-a. Ove godine, u prvih pet mjeseci, taj je udio porastao na 52 odsto.
Takođe, u prošloj godini kineska centralna banka podijelila je trima bankama u državnom vlasništvu 82 milijarde dolara, a kineski su državni fondovi realizaciju projekta Ekonomskog pojasa Puta svile potpomogli sa 40 milijardi dolara.
Prema pisanju The Economista, Kina u za sada nepoznatom vremenskom razdoblju planira zaključiti oko 900 ugovora ukupne vrijednosti oko 890 milijardi dolara, pri čemu će kineska ulaganja u zemlje OBOR-a kumulativno dosegnuti četiri biliona dolara.
To uključuje goleme projekte poput gasovoda od Bengalskog zaliva preko Mjanmara do jugoistočne Kine te željezničke pruge između Pekinga i Duisburga u Njemačkoj.
Podsjetimo, Put svile je – najkraće rečeno – zamišljen kao projekt saobraćajnog povezivanja Azije i Evrope novim kopnenim i pomorskim pravcima. U Uzbekistanu preko 600 kineskih firmi trenutno radi na 70 infrastrukturnih i energetskih projekata vrijednih 6,5 milijardi dolara što se djelomično finansira iz kineske blagajne.
Jedan od takvih većih projekata nedavno je dovršeni Kamćik željeznički tunel, a procjenjuje se da ugovori koje Kina sklapa sa Kazahstanom, Turkmenistanom i Kirgistanom vrijede oko 45 milijardi dolara.
Kineski projekt revitalizacije Puta svile zahvatio je i Iran, Indiju te Pakistan u čije autoputeve i rudnike uglja Kina planira uložiti dvije milijarde dolara.
Širenje globalne moći
Do sada je preko 70 zemalja i međunarodnih organizacija udružilo snage u realizaciju Ekonomskog pojasa Puta svile i Pomorskog Puta svile za 21. vijek, projekte koje je Kina s ciljem unaprjeđivanja veza između Europe, Azije i Afrike predložila 2013. godine.
Mrežu karavanskih puteva koja datira iz kasnog srednjeg vijeka zahvaljujući kineskim investicijama danas zamjenjuje suvremena infrastruktura čime se planira znatno ubrzati razmjena dobara i usluga preko evroazijskog kontinenta i osnažiti međunarodne diplomatske odnose.
U junu ove godine kineski je predsjednik Si Điping posjetio Srbiju, Poljsku i Uzbekistan, dok je Vladimir Putin najavio posjet Pekingu.
Iznos financijskih sredstava, bilo realizovanih ili tek planiranih, govori da je Kina prepoznala trenutak u kojem može ojačati vlastitu globalnu moć bez izazivanja potencijalnih sukoba.
Istok u globalizaciji
Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu smatra da je riječ o ekonomski vrlo značajnom koridoru međunarodne trgovine čijom se revitalizacijom Istok namjerava uključiti u globalne trendove.
“Riječ je o razvojnoj šansi i izvrsnoj privrednj prilici i za Hrvatsku. Nećemo moći kreirati politike vezane za Put svile, već ćemo se morati prilagođavati. Ali, ukoliko se na vrijeme integrišemo, možemo doživjeti ekspanziju. Istovremeno, od nas će se očekivati velika fleksibilnost u udovoljavanju tržišnim uslovima i moraćemo biti spremni rasti”, komentarisao je Brkić za Poslovni dnevnik. Nezavisne novine
