BEOGRAD, Stanje pšenice na oko 490.000 hektara, na koliko je ova najvažnija žitarica ove jeseni zasijana u Srbiji, odlično je.
Prethodna nedjelja s neuobičajeno toplim danima za ovo doba godine, praćenih padavinama, kako kažu stručnjaci, prijala je mladim biljkama.
Međutim, cijena pšenice požnjevene prošlog ljeta u Srbiji dostigla je 20,50 dinara po kilogramu, i najskuplja je ne samo u regionu nego i šire. Takav rast, upozoravaju upućeni, mogao bi vrlo lako da dovede do državne intervencije na tržištu, pošto bi rast cijene pšenice mogao da ugrozi cijenu brašna, a samim tim i hljeba.
Pšenica se, kako objašnjava Srbislav Denčić, rukovodilac Odjeljenja za strna žita novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, „izborila“ sa problemima koje je imala zbog suše u vrijeme sjetve.
– Mlade biljke su se „izvukle“, a i ona kasnije sijana pšenica može bez većih problema da očekuje zimske uslove i niske temperature – kaže Denčić. – Suša, međutim, još uvijek nije prošlost, pošto je provlaženi sloj debeo od 15 do 20 centimetara, a ispod njega je „Sahara“. Samim tim svaka vrsta padavina dobro je došla. Najbolje bi bilo kada bi se formirao snežni pokrivač od 20 centimetara, koji bi stvorio odličnu mikroklimu za dalji razvoj pšenice, zaštitio bi je od mraza, a i obezbijedio bi vlagu.
Međutim, Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije“, objašnjava da je cijena pšenice na svjetskim tržištima posljednjih mjeseci imala trend pada, dok je kod nas bio prisutan trend rasta.
– Pšenica se ovih dana u Srbiji prodaje po 20,50 dinara, a u Mađarskoj je 17,80 dinara za kilogram – kaže Saković. – Cijena brašna kod nas je od 24 do 27 dinara, pa mlinari sada imaju zaradu samo zahvaljujući ranije kupljenoj pšenici. Ako se trend rasta nastavi, može se očekivati da će doći do državne intervencije na tržištu, bilo odobravanjem uvoza bez carine od 23 odsto, ili intervencijom iz Robnih rezervi, pošto bi se cijena pšenice, a zatim i brašna, mogla odraziti i na cijenu hljeba.
Mraz
Pšenicu bi, kako objašnjava Denčić, sada mogao da ugrozi samo jak mraz, odnosno pad temperature na minus 20 ili minus 25 stepeni, bez snijega.
– Srećom, takav scenario je gotovo nemoguć – dodaje Denčić. – Samim tim, poljoprivrednici ne moraju da brinu o tome, već mogu da se pripremaju za prihranu biljaka, odnosno da rade analizu zemljišta, kako bi pšenici dali adekvatu smjesu mineralnih đubriva.
Dovoljno
Srbija bi, prema podacima republičke Privrene komore trebalo da ima dovoljno pšenice. – Proizvedeno je, 2011. godine, oko 2,1 milijardu tona pšenice – ističu u PKS. – Domaća potrošnja je oko 800.000 tona, tako da nam, kao višak za izvoz, uz zalihe, preostaje oko 800.000 tona. Novosti
