LONDON, Oko 10.000 radnih mjesta iz britanskog finansijskog sektora biće preseljeno u inostranstvo u narednih nekoliko godina.
To je izvjesno ako Londonu ne bude odobren pristup evropskom jedinstvenom tržištu.
Frankfurt je daleko najpopularnija među destinacijama za preseljenje i “za dlaku” je ispred Pariza, pokazalo je prvo sveobuhvatno istraživanje Rojtersa sprovedeno među 123 kompanije koje zapošljavaju najveći broj radnika u međunarodnim finansijama.
Anketa je obuhvatila različite finansijske aktere – od najvećih banaka, osiguravača, fondova za upravljanje imovinom, privatnih investicionih fondova do berzanskih platformi u Britaniji, kojima je bilo postavljeno pitanje o detaljima njihovih planova u slučaju tzv. “tvrdog” Bregzita.
Skoro polovina anketiranih kompanija izjavila je za Rojters da će morati da presele zaposlene ili da restrukturiraju svoje poslovanje zbog Bregzita, koji treba da se okonča u martu 2019. godine.
Jedna treća ispitanika je rekla da to neće imati uticaj na njihovo poslovanje, a ostatak je odgovorio da još odlučuju o svojim planovima, ili su odbili komentar.
Broj radnih mjesta koja će biti premještena ili otvorena u inostranstvu temelji se na odgovorima 39 kompanija koje zapošljavaju najmanje 350.000 ljudi.
U britanskom finansijskom sektoru radi oko 1,1 milion ljudi.
Rezultati istraživanja pokazuju da će prvim talasom preseljenja biti obuhvaćeno 9.777 radnih mjesta, što je, kako navodi Rojters, na donjoj granici ranijih procjena kompanija i lobističkih grupa iz finansijske industrije, a to bi moglo da znači da će London i poslije Bregzita zadržati status globalnog finansijskog centra, bar kratkoročno.
Većina ispitanika smatra da veća pomjeranja mogu doći za desetak godina ili više.
“Ako do toga dođe, to neće biti u jednom velikom naletu. Verovatniji je proces višegodišnjeg usporenog smanjivanju radnih mjesta u Londonu”, izjavio je viši menadžer jedne od najvećih evropskih banaka koji je učestvovao u istraživanju.
Istraživanje takođe sugeriše da neke finansijske institucije možda odlažu odluke, nadajući se da se u pregovorima koji se trenutno vode u Briselu može dogovoriti “meki Bregzit”.
Guverner Banke Engleske Mark Karni je upozorio kompanije da je protiv takvog pristupa, rekavši da je važno da sa planovima počnu već sada.
Kompanije za upravljanje imovinom tvrde da će preseliti 311 radnih mjesta, a osiguravajuće kuće samo 98.
Posmatrano po zemljama iz kojih potiču, za selidbu su najviše spremne američke i britanske banke, dok je uticaj Bregzita na španske, italijanske i holandske banke ograničen.
Kako sada stvari stoje, u Frankfurt se seli 5.470 radnih mjesta, najviše zbog preseljenja filijale Dojče banke, koja premješta 4.000 radnih mjesta.
Na drugom mjestu je Pariz sa 1.800 finansijskih pridošlica, od čega britanska banka HSBC donosi 1.000 radnih mjesta.
Ranije procjene gubitka radnih mjesta u slučaju “tvrdog” Bregzita bile su od 30.000, koliko su predviđali u briselskoj kompaniji Brugel, pa do 232.000, koliko je izračunao izvršni direktor Londonske berze Ksavijer Role. Tanjug
