JAGODINA, Pčelari Pomoravlja, Resave i Levča tvrde da im nekontrolisano prskanje voća i prskanje protiv krpelja i komoraca, nanosi ogromnu šetu, i mole državu da im pomogne.
Rukovodilac grupe veterinarske inspekcije za zadravstvenu zaštitu životinja Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede Srbije Zoran Marinković, ističe da država “ima propise za to, ali ih se niko ili rijetko ko pridržava”.
Ne tražimo sankcije protiv voćara, ali tražimo da se uvede red, da nas bar obavijeste kada će da prskaju. Ovo se ne odnosi samo na voćare koji to rade nekontrolisano, već i na prskanje komaraca i krpelja, koja su prošle dvije godine izazavali veliki pomor pčela oko Subotice, Sombora, Apatina.
Tražimo i kontrolu uvoza preparata za prskanje koji su otrovni za pčele, istakli su pčelari na godišnjoj Skupštini u Jagodini, i naveli da se ti preparati ne uvoze u Hrvatsku i Sloveniju.
“Prskanje nije problem od juče, ni od ove vlasti, ali sve što idemo dalje, sve je gore i gore i ne samo u Pomoravlju već i u drugim dijelovima Srbije”, istakli su pčelari i napomenuli da od prskanja protiv krpelja ne stradaju samo pčele izletnice, već cijela društva uključujući i pčele u stadijum larve.
“Kome da se obratimo, inspekcija pere ruke, svi tvrde da je prskanje, na primjer protiv kropelja i komaraca u interesu ljudi koji tu žive, a ne razmišlja se o drugim bićima”, rekli su pčelari.
Pčelari su istakli da oni znaju da su pčele i voće u međusobnoj zavisnosti i da jedni drugima uslovljavaju opstanak, ali da se nestručnim prskanjem i nestručnom primjenom herbicida, pesticida i insekticida “nemilosrdno truju pčele”.
Uz to su istakli , da jedna laboratorijska analiza uginulih pčela “košta” 36.000 dinara, što je veoma skupo za pčelara, pa mnogi odustaju od tog posla.
“Mi imamo propis po kojem su voćari u obavezi da najave kada će da prskaju, ali ga niko ne poštuje ili rijetko ko”, rekao je Marinković pčelartima.
Tokom sljedećih dana imaću razgovor sa poljoprivrednom, veterinarskom i drugim nadležnim inspekcijama da se konrola pojača i da se sistem obavještavanja pčelara upotpunosti sprovrede, obećao je Marinković.
Štete od neodgovornog prskanja su ogromne, potpuno se slažem, ali uvažavamo da se i prskanja voća i protiv krpelja moraju obaviti ali zna se i način i procedura kako”, rekao je Marinković.
Pedsjednik Udruženja Stojiša Ivanović je kolege upoznao da su “dobar dogovor postigli i potpisali memorandum pčelara i voćara Arilja i da dobro funkcioniše”.
Pčeleri su podsjetili Marinkovića na “zakonsku regulativu” u EU, Hrvatskoj i Sloveniji “gdje je zabranjen uvoz preparata za prskanje koji su otrovni za pčele i gdje ni jedno sredstvo ne možete kupiti ako vam to ne odobri poljoprivredna inspekcija”.
“Postoji zakonska regulativa i u Srbiji samo imamo problme koje EU, Hravstke i Slovenija nemaju, a to je kontrola prometa tih sredstava. Mi imamo zakone i propise ali imamo i crno tržšte, pa se određeni preparati nabavljaju i iz Mađarske, Bugarske i dolaze na naše tržište”, odgovorio je Marinković.
“Slažem se sa vama, ali i mi imamo problem primjene zakona i primjenu zabrana uvoza tih sredstava”, rekao je Marinković i dodao da Srbija ima 95 odsto propisa iz poljoprivrede koji su uskalađeni sa propisima EU.
“Kao što znate vi u svakoj apoteci ili prodavnici stočne hrane možete da kupite i antibiotike, peniciline, sreptomicine. To je problem, crno tržiste i tim moramo da se bavimo. Inače zakoni postoje, sve je lijepo napisano samo treba da se poštuje”, rekao je Marinković.
Realno gledano nemamo dovoljno ni ljudi ni logistke da možemo sprovesti te zakone, istakao je Marinković i ocijenio da su Hrvatska i Slovenija “deset godina ispred Srbije”.
“Moramo da natjeramo naše ljude, da budemo svjesni da sve to što radim je u našem interesu”, rekao je Marinković.
Imamo i veliki problem u kumunikaciji sa lokalnim samoupravama, kada su u pitanju prskanja protiv komaraca i krpelja i moraćemo formirati Krizni štab u tim situacijama, gdje će svako svoj dio posla odrađivati striktno, zaključio je Marinković. Tanjug
