BEOGRAD, Prodaja udjela države Srbije u Komercijalnoj banci je potrebna, i možda je ona mogla da se sprovede i ranije budući da se pokazalo da privatne banke na dugi rok bolje upravljaju rizikom i imaju niži nivo loših kredita, ocijenili su ekonomisti i berzanski stručnjaci u razgovoru za Srnu.
To što je izabran privatizacioni savjetnik za Komercijalnu banku – investiciona kuća “Nomura internešnel”, sa sjedištem u Londonu, je samo prva faza u procesu koji treba da se završi za dvije godine, rekao je ekonomista Zoran Grubišić.
Prodaja udjela države u Komercijalnoj banci je nešto za šta se Vlada Srbije opredijelila još prilikom predstavljanja plana rada ove vlade, ali budući da je ta prodaja planirana do 2017. godine, tek treba da se vide model privatizacije banke i drugi tehnički detalji, istakao je Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.
On je dodao da pretpostavlja da će ime banke biti zadržano, to jest brend, a kada je riječ o štedišama, oni su maksimalno zaštićeni garancijama države i ne treba da strahuju za svoje uloge.
“Komercijalna banka je lider po visini devizne štednje i vjerujem da će i poslije prodaje udjela države Srbije zadržati tu poziciju”, kazao je Grubišić.
On ne očekuje promjene u poslovanju ni na teritoriji Republike Srpske. Optimista je i u pogledu menadžmenta koji bi poslije prodaje paketa akcija mogao da dođe u Komercijalnu.
Predstavnik brokerske kuće “Vajs broker” /Wise broker/ Nenad Gujaničić smatra da je odluka o privatizaciji Komercijalne banke dobra, ali da je pomalo zakasnila, naročito sa aspekta troška koji su građani Srbije podnijeli usljed neprofesionalnog vođenja državnih banaka.
Prema njegovim riječima, trošak budžeta je s tim u vezi uveliko premašio milijardu evra.
Takođe, tajming za privatizaciju te banke /koja ima oznaku na Beogradskoj berzi KMBN/ je okasnio, jer se prije izbijanja krize ta banka mogla prodati za tri puta veću vrijednost od knjigovodstvene, dok će sada akcionari /država i strane finansijske institucije/ vjerovatno biti zadovoljni da izvuku knjigovodstvenu vrijednost, istakao je Gujaničić.
Sa aspekta Beogradske berze bi bilo najbolje da se prodaja neke državne kompanije sprovede putem inicijalne ponude akcija, ali taj metod još nije korišćen niti ima najava da bi neko iz Vlade Srbije počeo da preduzima korake koji bi bili dobri za razvoj finansijskog tržišta u Srbiji, dodao je predstavnik “Vajs brokera”.
Stoga bi prodaja Komercijalne banke, koja će se desiti 2017-2018. godine, osiromašila već onako pusto berzansko tržište u zemlji, smatra Gujaničić.
Prometi na Beogradskoj berzi su skromni. Prošle sedmice nedjeljni promet je bio nešto iznad 3,2 miliona evra, a juče je iznosio ispod 580.000 evra.
Najveći akcionari Komercijalne banke su Republika Srbija /sa udkelom od 42,59 odsto/, EBRD, IFC i švedski Swedfund.
Akcija Komercijalne banke se nalazi na B listingu Beogradske berze. Cijena za deonicu je 1.900 dinara /15,83 evra / po komadu, a u posljednjih godinu dana najviša cijena za akciju je bila 2.700 dinara /22,5 evra/. Emitovano je 16,81 milion akcija te banke. Srna