ZAGREB, Ministrica inostranih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić razgovarala je juče u Dubrovniku sa slovenačkim kolegom Karlom Erjavcem o pitanju Ljubljanske banke i poslije sastanka nagovijestila mogućnost da vlade angažuju dvojicu stručnjaka koji bi pomogli u rješavanju spora.
“Želimo riješiti pitanje Ljubljanske banke, tj. pitanje jednog dijela štediša. Razgovarali smo o angažovanju dvojice stručnjaka u pronalaženju rješenja, ali za to moram dobiti mandat premijera i vlade”, izjavila je Pusić nakon sastanka s Erjavcem održanog po završetku 7. Croatia summita.
Na pitanje bi li taj spor mogao uticati na proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, Pusić je odgovorila da problem oko Ljubljanske banke ne treba vezati uz ratifikaciju.
“Moje je mišljenje da je ratifikacija separatni proces”, rekla je Pusić.
Dodala je kako je pitanje duga Ljubljanske banke jedino otvoreno pitanje između dviju država.
Erjavec je izrazio zadovoljstvom nastavkom razgovora oko tog pitanja. Smatra da bi stručnjaci trebali dati svoju ocjenu o tome kako riješiti taj problem, ali je dodao da i on za njihovo uključivanje u proces mora dobiti mandat svoje vlade.
Ljubljana problem neisplaćenih štediša Ljubljanske banke želi rješavati u okviru pregovora o sukcesiji, a ne na sudovima. Hina
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
‘Ljubljana problem neisplaćenih štediša Ljubljanske banke želi rješavati u okviru pregovora o sukcesiji, a ne na sudovima’
znaci, Ljubljana potencira da se poravnanjem izmedju bivsih republika rijesi pitanje duga Ljubljanske banke, kako ne bi ni marke platili iz svoje kase, za sta postoji realna opasnost vezano za nekoliko dobijenih presuda, odnosno uspostavljanjem sudske prakse po kojima bi stare devizne stedise masovno dobijale sporove. za sada su te presude neizvrsive, jer je tuzena strana stara Ljubljanska banka, ali ako drugostepeni organ slovenackog pravosudja ne potvrdi da je izvrsenik drzava, onda ce to uraditi sud u Strazburu.
i dok su u BiH potrazivanja stedisa po osnovu stare devizne stednje tretirana kao unutrasnji dug drzave (entiteta), a pravni sljednik Ljubljanske banke radi punom parom, u Hrvatskoj nije dozvoljen ulazak NLB grupacije, Hrvatska nije opterecena isplatama starim deviznim stedisama, a oni imaju sve vece sanse da uz glavnicu, dobiju i pripadajuce kamate koje su glatko otpisane u BiH. kada se uzme u obzir da je sumarna stednja u Ljubljanskoj banci veca kod BiH drzavljana nego HR, onda je jasno da su ovakvim bahatim ponasanjem odgovorni cinovnici i institucije entiteta i drzave BiH dodatno ostetile prvo stare devizne stedise, a onda i entitete.
@lemi
Nije BiH nikada preuzela dug LB u svoj portfelj unutrašnjeg duga, niti je registrovala tu štednju. U suštini BiH nije učinila ništa za svoje građane koji su sada u limbu. Takođe NLB nije došla kao pravni sljednik LB, a imovina LB u BiH je rasprodata i LB je likvidirana. U suštini “država” se ponaša kao da ima različite interese od svojih državljana.
nije BiH, ali jesu entiteti. postojala je ideja da Centralna banka emituje obveznice stare devizne stednje ali od toga se odustalo kada su doneseni zakoni koji su definisali staru deviznu stednju kao stvar entiteta, a ne BiH. mada to ne cini nikakvu kvalitativnu razliku iz ugla bivsih stedisa.
sa stanovista BiH, NLB nije pravni sljednik nekadasnje Ljubljanske banke, ali sa stanovista NLB grupe, stvari stoje malo drugacije. vidjecemo kako ce se razvijati stvari sa tuzbama pred slovenackim sudovima.