BANJALUKA – Privreda Republike Srpske zapala je u kandže negativnih trendova, a izlaz se, prema riječima stručnjaka, za sada ni ne nazire s obzirom na to da najdublja kriza potresa industriju koja mjesecima knjiži pad proizvodnje, potražnje, ali i zaposlenosti.
Najnoviji podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u avgustu ove godine u poređenju sa istim mjesecom lani otanjila za čak 8,4 odsto. Taj pad je nešto blaži kada se poredi proteklih osam mjeseci ove i prošle godine i iznosi 6,7 odsto.
Najteža situacija je u industriji vađenja kamena i rude, gdje je za osam mjeseci ove godine došlo do pada proizvodnje za 11,2 odsto u odnosu na posmatrani period 2023. godine. Ništa bolje nije ni na polju proizvodnje i snabdijevanja strujom, gdje je zabilježen pad od 9,4 odsto, dok je u pogonima prerađivačke industrije obim posla skliznuo za 4,7 odsto.
Manji obim proizvodnje za posljedicu je imao i manji plasman robe na strana tržišta. Prema podacima Zavoda za statistiku, domaći izvoznici su od januara do kraja avgusta ove godine u inostranstvo plasirali robu vrijednu 3,245 milijardi maraka, što je za 6,2 odsto manje nego u istom periodu lani, dok je istovremeno u Srpsku uvezena razna roba teška 4,810 milijardi KM ili 4,6 odsto više. Donekle ohrabruje blagi rast izvoza od 1,1 odsto koji je ostvaren prošlog mjeseca u odnosu na avgust 2023. godine, međutim, da privreda sve dublje tone u krizu, svjedoče i podaci o smanjenju broja zaposlenih. Tako je u industrijskim pogonima u avgustu ove godine radilo 5,3 odsto manje radnika u odnosu na isti mjesec lani.
Statističari su izračunali da su i primanja zaposlenih u Srpskoj prošlog mjeseca krenula nizbrdo. Prosječna neto plata isplaćena prošlog mjeseca iznosila je 1.411 KM i u odnosu na jul nominalno je smanjena za 0,4 odsto, odnosno 0,7 odsto realno.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kaže za “Glas” da globalna situacija na tržištu uporno obara tražnju na najvećim izvoznim tržištima Srpske, što domaću industriju dovodi u teško stanje.
“Nažalost, ne možemo reći da će do kraja godine situacija biti bolja. Bojimo se da će se negativni trendovi nastaviti i u 2025. jer naše izvozne kompanije koje već imaju ugovore za iduću godinu zovu inostrani kupci sa zahtjevom da narudžbe prolongiraju za 2026, što znači da stabilizaciju ne očekuju ni multinacionalni igrači“, rekao je Račić.
On ističe da Srpska i privrednici moraju naći način da sačuvaju ekonomski potencijal i sa smanjenim obimom poslovanja.
“Bliži se kraj godine, kada se pregovara o najnižoj plati i u ovom momentu nema naznaka o rastu minimalca u 2025. godini jer bi to dodatno produbilo krizu i povećalo troškove preduzeća usljed čega bi mnogi poslovali sa minusom. Kroz rezanje troškova industrija bi se mogla sačuvati, odnosno njeni potencijali za neka bolja vremena. Nekad je bolje otpustiti dio radnika, ali sačuvati firmu u pozitivnom poslovanju“, kazao je Račić.
Da je pad zaposlenosti neminovnost, tvrdi ekonomista Aleksandar Ljuboja.
“Sa početkom specijalne operacije Rusije u Ukrajini, Evropa je krenula silaznom putanjom u industrijskoj proizvodnji. Suočava se sa padom potražnje, smanjenjem zaposlenosti i nižim standardom i sve se to preslikava na našu malu ekonomiju koja je talac dešavanja na zapadu. Pad životnog standarda kod nas je primjetan od 2022. godine, a sada kulminira. Problem nam je uvezen, a rješenja nema do završetka sukoba u Ukrajini, odnosno završetka geostrateških preslagivanja i stabilizacije odnosa u energetskom sektoru“, naglasio je Ljuboja.
Prema podacima Zavoda za statistiku, cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u Srpskoj u avgustu su u odnosu na jul 2024. godine u prosjeku porasle za 0,3 odsto, dok je u poređenju sa istim mjesecom lani taj skok iznosio 1,1 odsto. Više cijene zabilježene su u čak deset odjeljaka, dok je do pojeftinjenja došlo samo u prodavnicama odjeće i obuće, te kod prevoza.
Najveći godišnji rast cijena u avgustu je zabilježen u odjeljku restorani i hoteli i to 5,8 odsto zbog poskupljenja smještaja. Alkoholna pića i duvan poskupjeli su za 5,4 odsto, a ostali proizvodi i usluge za 3,5 odsto.