-
Parafiskalna opterećenja poslodavce i građane koštaju 450 miliona KM
-
Upitna namjena korištenja prikupljenih sredstava od ovih nameta
BANJALUKA – Privrednici i poslodavci u Srpskoj zagovaraju novu sječu parafiskalnih nameta po uzoru na reformu pod nazivom „buldožer propisa“ koja je sprovedenu prije dvije decenije u cijeloj BiH.
Iz Unije udruženja poslodavaca kažu da su mnogi parafiskalni nameti ukinuti u okviru „buldožera propisa“, ali da se u proteklih 15 godina izrodilo niz drugih nameta.
„Trenutno u Republici Srpskoj imamo 372 nameta evidentirana u Registru poreskih i neporeskih davanja. Parafiskalna opterećenja poslodavce i građane koštaju samo u novcu oko 450 miliona KM, a kada se tome doda radno vrijeme koje zaposleni troše na regulisanje obaveza prema poreskim i drugim organima koji naplaćuju parafiskale, onda se taj iznos dramatično uvećava“, kaže direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić za CAPITAL.
On dodaje da je dosta procedura digitalizovano, pogotovo u Poreskoj upravi RS, što je skratilo vrijeme za izvršenje poslova vezanih za neporeska davanja, ističući da treba odlučno nastaviti sa reformom poreskih i neporeskih davanja koje je Vlada Srpske započela prije tri godine i u kojoj joj je parafiskalni okvir smanjen za deset odsto.
Preko 900 procedura
„Pored „rezanja“ parafiskalnih opterećenja, očekujemo da kroz realizaciju Programa ekonomskih reformi bude nastavljeno ukidanje nepotrebnih procedura, jer uprkos tome što je dosta procedura digitalizovano i dalje ih postoji preko 900 i to otežava poslovanje, kaže Aćić, dodajući da Program ekonomskih reformi predviđa ukidanje oko 400 nepotrebnih procedura u toku ove i naredne dvije godine.
Iz Privredne komore RS kažu da su zagovornik ideje da se registar poreskih i neporeskih davanja, koji sadrži nekoliko stotina davanja, kontinuirano analizira u cilju smanjenja ili ukidanja određenih davanja.
„Jedna od osnovnih reformi koje je Privredna komora RS istakla u svom prijedlogu mjera za Program ekonomskih reformi RS za period 2024-2026 godinu jeste upravo i analiza poreskih i neporeskih davanja. Reforme poznate kao “buldožer propisa” su bile aktuelne u vremenskom periodu i poslovnom okruženju prije dvadeset godina koji se značajno razlikuje od sadašnjeg, opterećenog različitim krizama i problemima“, navode u odgovoru na pitanja CAPITAL-a iz PK RS.
Prema njihovom mišljenju, neke od osnovnih parafiskalnih nameta koje bi trebalo izmijeniti li ukinuti su naknade za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma, naknade za posebne kategorije otpada sa posebnim aspektom na naknade za elektronički i elektronski otpad, vodne naknade, naknade za finansiranje posebnih mjera za zaštitu od požara, te naknade za protivgradnu zaštitu.
Upitna namjena korištenja sredstava
„To je samo nekoliko parafiskalnih davanja na koje privredna društva najčešće ukazuju zato što neki nemaju opravdanost naplate, dok je kod drugih upitna namjena korištenja prikupljenih sredstava“, kažu iz Privredne komore RS.
Oni kao primjer navode naknadu za posebne kategorije otpada koje se plaćaju od 2022. godine za proizvodnju i uvoz različitih proizvoda koji postaju otpad nakon određenog roka upotrebe, gdje privredna društva plaćaju naknade od 0,12 KM ili 0,60 KM po kilogramu ili litri u zavisnosti od proizvoda.
„U Srpskoj trenutno ne postoji razvijen sistem zbrinjavanja tog otpada, a dodatna otežavajuća okolnost za naše privredne subjekte jeste da je naknada za određen broj proizvoda viša u odnosu na naknade u FBiH iz razloga što u FBiH postoje operatori za zbrinjavanje ovih vrsta otpada, dok u RS regulativom nije predviđeno postojanje operatera“, ukazuju privrednici.
Oni napominju da je Privredna komora RS uspjela smanjiti određen broj naknada za elektronički i elektronski otpad, ali da je potrebno dodatno smanjiti naknade kako bi se bar izjednačile sa naknadama u FBiH kako subjekti iz Srpske ne bi bili u nepovoljnijem položaju.
Zakonom o protivgradnoj zaštiti, navode oni dalje, uspostavljena je naknada u visini od 0,25 odsto ukupnog prihoda koji ostvare društva za osiguranje u prethodnoj godini.
„Smatramo da bi osnovica za plaćanje ove naknade trebalo da bude samo dio prihoda po osnovu ugovora o osiguranju imovine od vremenskih nepogoda, umjesto na čitav prihod od poslovanja“, smatraju privrednici
Kada je u pitanju naknada za unapređenje opštekorisnih funkcija šuma koja iznosi 0,07 odsto i koju plaćaju svi privredni subjekti, iz PK RS ocjenjuju da je tu naknadu potrebno smanjiti i uskladiti sa visinom naknade u regionu, kako naši privredni subjekti ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na subjekte iz regiona.
„Takođe, potrebno je ograničiti tu naknadu samo za subjekte koji su na direktan način korisnik šume, a ne na sve privredne subjekte“, kažu iz PK RS.
Kakvu korist imaju privredni subjekti?
Oni smatraju i da bi se naknada za finansiranje posebnih mjera za zaštitu od požara trebale ukinuti i prenijeti na budžete jedinica lokalnih samouprava koje rukovode radom vatrogasnih jedinica na svom području.
Kada su u pitanju vodne naknade, privrednici pitaju kakvu kakvu korist imaju privredni subjekti za plaćanje te naknade.
„To su samo neki od parafiskalnih nameta koje je potrebno ukinuti ili smanjiti, a Privredna komora RS nastoji kroz analizu da obuhvati i veliki broj drugih i nametne pitanje njihove opravdanosti ili namjene. Analiza svakog parafiskalnog nameta treba da obuhvata cilj donošenja, propis u kom je donesen, a naročito ispunjenje cilja zbog kojeg je uveden. Na osnovu navedene analize potrebno je ukidati sve parafiskalne namete koji nisu ispunili cilj svog propisivanja“, poručuju iz Privredne komore RS.
CAPITAL: D. Momić