SARAJEVO – Dio zemljišta koje Opština Novi Grad i RTV BiH nude investitorima za gradnju kongresnog centra ili stambeno-poslovnog kompleksa je privatno vlasništvo – oko 24.000 kvadrantih metara pripada nasljednicima sarajevskih porodica Mutevelić, Sokolović, Gulija, Rebo i Jošilo kojima je to zemljište izuzeto 1969. godine za potrebe gradnje RTV doma, ali nikada nije plaćeno, a ni izgrađeno, tvrdi grupa građana koji posjeduju dokumentaciju na osnovu koje tvrde da su nasljednici.
“To zemljište nikada nije plaćeno nakon oduzimanja i još uvijek su u toku sudski sporovi započeti 70-tih godina. Mi vjerujemo da je RTVBiH nezakonito upisana kao vlasnik jer je nemoguće pravo korištenja pretvoriti u pravo vlasništva ukoliko nije plaćeno. U međuvremenu je Opština Novi Grad spojila pojedine izgrađene i neizgrađene gruntovne čestice što je nezakonito i mi smo godinama u komunikaciji s Opštinom jer tražimo da zemljište bude vraćeno izvornim vlasnicima, ali nam je rečeno da to pitanje nije u njihovoj nadležnmosti i da se obratimo sudu“, kaže Izet Musić koji u javnosti zastupa ovu grupu.
Prema dokumentaciji koju posjeduju – zemljište je izuzeto 1969. godine u postupku eksproprijacije za potrebe gradnje zgrade tadašnje Radio-televizije Sarajevo i izvorni vlasnici su trebali biti obeštećeni. 1970. godine je dodijeljeno Radio-televiziji Sarajevo uz naknadu od 2.355.851 dinar i obavezu da izvornim vlasnicima plati razliku u obeštećenju koja bi mogla da se pojavi po osnovu sudskih sporova ili na drugi način, te obavezu da u roku od godinu dana počne s gradnjom koju treba završiti u roku od tri godine.
“Ukoliko Radio-televizija Sarajevo ne postupi po odredbi 4 (rokovi dati za počinjanje i završetak gradnje – op.aut.) gubi pravo korištenja građevinskog zemljišta na kome je bio dužan podići objekat. U zemljišnim knjigama Opštinskog suda i u Sarajevu uknjižiće se pravo trajnog korištenja u A listu na parceli navedenoj u Rješenju, a izbrisaće se knjižbe prava korištenja u smislu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta provedene u korist bivšeg sopstvenika“, stoji u Rješenju.
Nasljednici ne traže povrat zemljišta na kom je izgrađena zgrada, nego samo dio na kome nije ništa građeno.
“Zemljište koje nije plaćeno i nije izgrađeno, dakle nije privedeno krajnjoj namjeni treba biti vraćeno, a to je oko 24.000 kvadratnih metara. Sada se tim povodom vodi niz sudskih sporova između nas, RTV BiH i Opštine”, tvrdi Musić i naglašava da su nasljednici u proteklom periodu u zemljišnim knjigama uspjeli na nekim parcelama zabilježiti spor nad nekretninom što investitorima onemogućava da dobiju građevinsku dozovlu.
Inače ova grupa nasljednika predstavljena firmama MinasCo i ZEUS je 2014. godine potpisala Sporazum o zajedničkoj gradnji na ovom zemljištu sa tadašnim direktorom RTV BiH Muhamedom Bakarevićem, potom ponovo u julu 2015. sa tada novim direktorom BHRT-a Belminom Karamehmedovićem da bi u septembru 2015. dobili obavijest da BHRT izlazi iz Sporazuma.
“Nije se radilo o ulasku i izlasku iz Sporazuma o gradnji s grupom građana, nego sa kompanijama „MinasCo“ d.o.o. i Z E U Z d.o.o. Investment group. Nakon što je Poslovodstvo BHRT-a utvrdilo da se radi o kompanijama koje nemaju poslovni bonitet, odlučeno je da BHRT jednostrano istupi iz Sporazuma o gradnji o čemu su pisanim putem obaviještene ostale strane, potpisnice Sporazuma. Opravdanost naših sumnji potvrdio je sudski proces koji se vodi protiv navedenih kompanija po drugom pitanju. S obzirom da je predmetna nekretnina vlasništvo BHRT-a, BHRT je odlučio da u proces prodaje zemljišta krene samostalno, putem javnog oglasa. Za prodaju zemljista imamo odobrenje Upravnog odbora“, kaže Dženita Jusufbegović, pomoćnica direktora RTV BiH. (https://bhrt.ba/javni-poziv-za-iskazivanje-interesa-za-kupovinu-nekretnina-u-svrhu-izgradnje-kompleksa-kongresni-centar-sarajeva/)
Karamehmedović kaže da je opština prava adresa za ova pitanja.
“Mi se ne bi igrali da nemamo tumačenja da je to naša zemlja, ali Opština je prava adresa jer su ZK-izvadci u njihovoj nadležnosti. Osim toga – svako ima pravo da potražuje svoja prava, a oni ako misle da su u pravu – imaju sud. Mi da mislimo da to nije čisto ne bi raspisivali poziv za prodaju zemljišta“, kaže Karamehmedović i podsjeća da su Izet Musić i preduzeće MinasCo dio optužnice za organizovani kriminal u okviru kog se terete i Alija Delimustafić i sutkinja Lejla Fazlagić zbog kojih je 2016. Musić hapšen.
I Bakarević tvrdi da im prilikom potpisivanja Sporazuma nije priznao vlasništvo nad zemjištem, nego da se radilo o zajedničkom traženju investitora.
“To je bio neobavezujući Sporzaum, ničim se BHRT nije obavezao kroz taj sporazum osim da zajednički tražimo potencijalno ulagače. Kako nije išlo na način na koji smo mislili da će ići mi smo izašli iz tog sporzauma bez ikakvih posljedica za bilo koga. Nisam tada imao saglasnost Upravnog odbora jer se BHRT nije obavezao ni na šta i nikakve posljedice tim sporzaumom ne bi mogle biti izazvane. Vlasništvo BHRT nad tim zemljištem je nesporno, upisano je u knjige, a oni tada nisu tvrdili da je zemljište nihovo, a bili su, kao i mi, zainteresovani za traženje potencijalnog investitora da gradi na tom području”, kaže Bakarević.
Njihova jedina uloga je bila da s nama traže investitora, kaže Bakarević. No Marija Putica koja je bila članica Upravnog odbora BHRT-a u to doba tvrdi da direktor nije mogao potpisati bilo kakav sporazum bez saglasnosti UO koje za takav Sporazum nij bilo.
“Ni po zakonu, ni po statutu direktor ne može potpisati nikakav sporazum koji se odnosi na imovinu bez saglasnoti UO koju mi tada nismo dali“, kaže Putica
Izvor blizak RTV-domu kaže da se često priča o vlasništvu nad zemljištem, da dio parkinga ne smiju koristiti jer im je rečeno da je to vlasništvo Opštine, da se često priča o gradnji različitih objekata u kompleksu oko RTV Doma, da se pominjala i gradnja neke ambasade, te da su evidencije vlasništva BHRT-a u zemljišnim knjigama u neredu jer većina nekretnina nije uknjižena….
Prema dostupnoj dokumentaciji na pojedinim parcelama koje su uknjižene kao vlasništvo RTV BiH zabilježeni su sporovi među kojima i spor sa Opštinom Novi Grad, a na pojedine parcele hipoteke po dugu za porez i PDV u ukupnom iznosu od oko 16 miliona KM.
U Opštini Novi Grad načelnik Semir Efendić nije odgovarao na pitanja na ovu temu koja su mu upućena par puta, ali iz Službe za imovinsko-pravne odnose kažu da je uvidom u službenu evidenciju, kao i podatke kojima raspolažu, većinski vlasnik zemljišta na kom je predviđena izgradnja kongresnog centra Radio Televizija BiH, te manjeg dijela Opština Novi Grad Sarajevo i Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.
“Mi se isključivo rukovodimo zvaničnom evidencijom i načelom povjerenja u zemljišne knjige iz kojeg proizilazi da je vlasnik zemljišta ona osoba koja je upisana u Zemljišne knjige koje potpuno i istinito odražavaju činjenično i pravno stanje”, piše u odgovorima iz Službe za imovinsko-pravne odnose.
Kako je pred lokalne izbore u BiH u novembru 2020. godine ova gradnja često bila tema razgovora, tadašnji minister za prostorno uređenje Faruk Kapidžić je bio protiv gradnje Kongresnog centra na spornoj lokaciji.
“Više je razloga zašto sam protiv te gradnje. Prvo mislim da je laž da će to biti konrgresni centar, potom je tu pitanje zaštite okoline i života ljudi, postoji studija o vjetrokoridorima i pitanje zaštite zraka zbog čega postoji i zabrana izdavanja dozvola dok se ne promijene regulacioni planovi, potom pitanje zaštite voda jer smo mu iskoristili kanalizacione kapacitete zbog ograničenih kapaciteta infrastukture za odvoz otpadnih voda i kanalizacije i to je problem i u drugim gradskim opštinama. Dakle u pitanju je zdravlje ljudi i okoline. Osim toga – prema urbanisitčkom planu grada koji je iznad regulacionih planova opština nemoguće je graditi to što su oni zamislili, ta količina kvadrata je u sukobu sa urbanističkim planom, daleko je iznad dozvoljenih koeficijenata, pa je njihov regulacioni plan nezakonit. I na kraju imamo imovinsko-pravna pitanja jer postoje ljudi koji tvrde da tamo imaju imovinska prava koja nikada nisu rješenja jer nije došlo do izgradnje, pa bi sada bila pregažena njihova prava jer se ne može trgovati tuđom zemljom”, kaže Kapidžić i naglašava da je mali dio zemljišta predviđenog za spornu gradnju u vlasništvu Opštine.
“Osim toga – ne može se javno zemljište kojima raspolaže opština davati privatnicima za gradnju objekata ili stanova koji se prodaju. Javno zemljište treba čuvati za javni interes i potrebe grada, a ne za privatne interese, pojašnjava Kapidžić i naglašava da u konkretnom slučaju niko ne može dobiti građevinsku dozvolu dok ne budu riješeni imovinski odnosi.
“Samo jedan investitor može biti vlasnik zemlje. Nemoguće je da je neko vlasnik, a da neko drugi ima građevinsku dozvolu“, kaže Kapidžić.
Prema dostupnim informacijama, cijena zemljišta na spornom lokalitetu, bez licitacije, je oko 500 KM. Ukoliko bi se desile bilo kakve nezakonitosti sa ovim zemljištem Opština Novi Grad ili RTV BiH bi se mogle naći u situaciji da moraju obeštetiti izvorne vlasnike po toj ili znatnoj višoj cijeni.
Advokat Azur Prnjavorac, uz ogradu da ne zna detalje konkretnog slučaja, pojašnjava da je moguće da su još uvijek u toku sudski sporovi započeti 70-tih godina prošlog vijeka, ali i da je moguće da je neko kome je zemljište dodijeljeno na korištenje mogao postati vlasnik “na osnovu dosjelosti” što je posjedovanje tuđe nekretnine “protokom dvadeset godina savjesnog posjeda” ili da je moguće da je evidentirano u zemljišnim knjigama na osnovu tvrdnje svjedoka ili na drugi način.
“Moguće je da još uvijek traju sudski sporovi započeti tako davno, a moguće je i da su napravljene neke nezakonitosti. Situacija u zemljišnim knjigama u BiH je jako loša“, kaže Prnjavorac.
Između razgovora sa zvaničnim izvorima ostaju nezvanično prikupljene i informacije iščitane u zakonima i arhivama koje kažu da opštinsko vijeće može izuzeti gradsko građevinsko zemljište u privatnoj svojini u postupku eksproprijacije, da opštine vode zemljišne knjige i da zaista mogu spajati čestice i da u tom procesu može biti i nezakonitosti, ali da bi u zemljišnim knjigama uvijek trebao ostati trag o promjeni vlasništva. Interview.ba