LONDON, Nakon pada 41-godišnjeg Gadafijevog režima Libija bi mogla da vrati svoju naftnu proizvodnju na 300 hiljada barela dnevno u sljedeća tri mjeseca, dok će za povratak na prijeratne vrijednosti trebati nekoliko godina – smatraju naftni analitičari.
Zbog građanskih sukoba proizvodnja nafte u Libiji opala je sa 1,6 miliona barela dnevno na svega 50 hiljada barela dnevno.
Analitičari takođe strahuju da bi, ukoliko dođe do političkog raslojavanja unutar libijske pobunjeničke grupe, proces povratka na prijeratnu proizvodnju mogao biti znatno teži jer je najznačajnijim naftnim poljima u Libiji potrebna temeljita sanacija i rekonstrukcija.
Većina značajnih izvoznih terminala je uništena, a naftne kompanije upozoravaju da je i većina njihovog voznog parka u neupotrebljivom stanju.
Visoke cijene osnovnih proizvodnih metala, poput bakra, stvaraju velik problem zbog sve većih pljački od strane lokalnih bandi.
S druge strane, cijena nafte iznad 100 dolara po barelu trebalo bi da ohrabri novu vlast i strane naftne kompanije, koje imaju veliki interes za većim ubrzavanjem naftne proizvodnje u Libiji.
Istok Libije biće prvi koji će ponovo pokrenuti proizvodnju nafte, što će učiniti Arapska naftna kompanija Agoko, koja je već prije mjesec dana prekinula sve veze s Nacionalnom naftnom kompanijom koja je pod Gadafijevom kontrolom.
Agoko bi, smatraju analitičari, tako mogla povećati proizvodnju na 400 hiljada barela nafte dnevno na istočnim libijskim naftnim poljima, uključujući i najveće naftno nalazište Sarir.
Optimistične procjene o povećanju naftne proizvodnje iznosi i glavni operativni direktor španske naftne kompanije Repsol, Miguel Martinez.
Martinez napominje da bi Repsol, koji je inače drugi najveći strani proizvođač nafte u Libiji, u sljedeće četiri nedjelje mogao ponovo da slobodno pristupi svojim naftnim poljima te poveća proizvodnju na 350 000 barela dnevno.