BEOGRAD, Predsjednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović ocijenio je danas da će 2016. godina biti izazovna za bankarski sektor, jer je na srpskom tržištu prisutno previše banaka, ali i kada je riječ o rješavanju problema problematičnih kredita.
“Više nije tajna da ima previše banaka za srpsko tržište. Na BDP od 33-34 milijardi evra, dolazi 29-30 banaka, rekao je Petrović u izjavi Tanjugu.
Konkurencija je, kako je kazao, visoka, ali statistički, gotovo svaka treća banka bilježi gubitke.
“Svakome želim dobro na srpskom tržištu, ali ako pogledate profitabilnost bankarskog sektora mereno relativnim pokazateljima, u 2014. svega je jedan odsto povratka investiranog kapitala. Unazad pet-šest godina povraćaj investiranog kapitala je izuzetno nizak, ukazao je Petrović i naveo da je najbolja godina bila 2010. sa više od pet odsto, dok je svake sljedeće godine povraćaj bio manji.
To je, kako je kazao, u poređenju sa drugim tržištima u regionu ili u centralnoj i istočnoj Evropi, malo.
“Bankarski sektor zato na strani troškova pokušava da napravi boljitak i da bude efikasniji, pa otuda smanjenje broja zaposlenih i filijala. Ono što nas čeka ove godine je nastavak tih trendova“, smatra on.
Petrović je ocijenio da se u narednom periodu, uprkos novim dolascima i investitorima, može očekivati dalja konsolidacija bankarskog sektora.
“Oni učesnici na tržištu koji imaju mali udeo i koji ostvaruju slabe rezultate, nemaju perspektivu na ovom tržištu, kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, 2016. će biti izazovna i po pitanju nastavka rješavanja nenaplativih kredita (NPL).
Ne može se, kako je rekao, očekivati sistemsko rješenje u vidu dolaska treće strane koja će preuzeti problem. Država, dodaje, para nema i u redu je da to ne radi, a tržište u Srbiji nije atraktivno za NPL-ove, dok je s druge strane, upitno i šta to sve od kolaterala u bankarskom sektoru postoji.
“Mislim da će se rešenja nalaziti u pojedinačnoj aktivnosti svake banke. Tu se dosta radi, te očekujem da ćemo uz rast ekonomije, koji će biti dinamičniji, uz dodatni napor pojedinačnih banaka u rešavanju konkretnih plasmana, krajem ove godine imati bolju sliku“, rekao je Petrović.
Govoreći o međubankarskim kamatnim stopama koje su se prepolovile u proteklih godinu dana, referentna kamata NBS, ali i Belibor, Petrović je rekao da je to posljedica veoma niske kamate Evropske centralne banke, i podsjetio da je Euribor ušao u minus.
“Vidimo da ECB namerava da produži svoj program kvantitativnih olakšica, pa očekujemo da će kamate na evro i dinar ostati na niskim nivoima“, rekao je on.
Petrović je rekao da određeni uticaj na kamate imaju i dešavanja u SAD, te će dosta toga zavisti od odluke američkog FED-a kojim tempom će menjati osnovnu kamatu.
Kako je rekao, kako bi se održale niske kamate na dinarske kredite, veoma je važno da vlada nastavi sa svojim procesom reformi.
“Na odličnom smo putu fiskalne konsolidacije i jako je dobro da tako nastavimo i u ovoj godini. Najveći izazov su pre svega strukturne reforme, rešavanje problema najvećih državnih preduzeća koja gutaju velike sume iz budžeta. Ali ako budemo rešili te problem, imaćemo šansu da sačuvamo niske kamatne stope za domaću valutu, zaključio je Petrović.