BANJALUKA, SARAJEVO – Uvoz proizvoda iz Ruske Federacije za godinu dana manji je skoro duplo, dok izvoz polako raste, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Naime, prema ovim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine iz Rusije je uvezeno 116.230.252 kilograma proizvoda u vrijednosti 126 miliona KM.
“U prvoj polovini prošle godine iz teritorijalno najveće zemlje svijeta uvezeno je 242.468.136 kilograma proizvoda ukupne vrijednosti 224.427.702 KM“, navodi se u podacima UIO BiH.
S druge strane, za šest mjeseci 2023. godine u ovu zemlju izvezeno je 1.106.083 kilograma proizvoda ukupne vrijednosti 27.311.087 KM, dok je u istom periodu prošle godine u Rusiju otišao 2.841.551 kilogram, ukupne vrijednosti 18.206.416 KM.
Tako je ove godine za skoro cijeli iznos od uvoza iz Rusije došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije; bitumenskih materija i mineralnih voskova, i to u iznosu od oko 124 miliona KM.
U Rusiju je najviše izvezeno farmaceutskih proizvoda, u iznosu od oko 21 milion KM, pa slijedi izvoz žitarica, brašna, skroba ili mlijeka za 1,6 miliona KM, nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 1,2 miliona KM.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je smanjenje cijena plina, koji je za BiH ključni uvozni proizvod ruskog porijekla, ali i smanjenje potreba za plinom u najvećoj mjeri uticalo na smanjenje uvoza iz ove zemlje.
“Također, i sankcije zbog kojih je otežan promet robe u oba smjera između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije je uticao na smanjenje. Ipak, primarno sam zainteresovan za naš izvoz na rusko tržište jer smo imali jako pozitivan trend godinama i nema razloga da se taj izvoz ne nastavi, pa čak i poveća sada kad je rusko tržište lišeno brojnih proizvoda sa Zapada, ali, nažalost, otežan transport i rizici koje sankcije mnogih država između nas predstavljaju sve to dovode u pitanje ili sasvim onemogućavaju“, ističe Gavran.
Dodaje da je za povećanje izvoza u ovu zemlju vjerovatno uzrok inflacija.
“U svakom slučaju, svako povećanje je dobrodošlo, posebno jer ne vidim nikakav angažman nadležnih vlasti na bilo kojem nivou da se pomogne u prevladavanju logističkih prepreka i olakša izvoz u Rusku Federaciju. Koliko god da rat i sankcije predstavljaju prepreku za trgovinu, također kreiraju i velike mogućnosti koje obilato koriste izvoznici iz Kine, Indije, Turske i drugih zemalja koje slobodno trguju sa Ruskom Federacijom i nema razloga da barem djelić tržišta koje su nekada zauzimali brendovi iz zapadnih zemalja ne preuzmu naši izvoznici”, objašnjava Gavran.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, ističe da su i inflacija, ali i cijene goriva, kao i teža isporuka proizvoda zbog raznih sankcija Rusiji uticali na smanjen uvoz iz ove zemlje.
“Takođe, tu je rat u Ukrajini. Zbog ovog stanja otežan je plasman ruske robe, te plaćanje, odnosno finansijski transferi, što sve utiče na smanjen uvoz iz Ruske Federacije“, zaključio je Grabovac.