BEOGRAD, Većina građana misli da je jedino zaduženje farmaceuta da izdaju medikamente sa rafova apoteka, ali ovu predrasudu razbijaju farmaceuti iz Apoteke „Beograd“, koji svakoga dana u svojim laboratorijama izrađuju na stotine različitih vrsta preparata.
Pacijenti koji nigdje ne mogu da pronađu određeni lijek neophodan u liječenju neke bolesti slamku spasa često nalaze u objektima ove ustanove u kojima iskusni farmaceuti izrađuju takozvane magistralne lijekove, i to na osnovu određenog recepta koji je ljekar propisao bolesniku.
Takođe, prave se i galenski lijekovi koji su potrebni na tržištu jer se, na primjer, velikim proizvođačima ne isplati da ih proizvedu u malim količinama ukoliko nekog lijeka nema duže na tržištu ili nije registrovan.
U apotekama stručnjaci najčešće mješaju supstance od kojih prave razne kapi i masti za oči, a koje koriste uglavnom stariji građani, ali i gelove, paste, rastvore za one nešto mlađe Beograđane koji imaju problematičnu kožu.
– Svaki propisani recept proučimo i stručno napravimo lek. Pacijenti nam se stalno vraćaju, a mi nikad nijednu osobu nismo vratili iz apoteke a da joj nismo izašli u susret – objašnjava Nataša Živanović, direktorka sektora za proizvodnju u „Apoteci „Beograd“.
Međutim, kako objašnjava naša sagovornica, magistralni lijek se izrađuje u apoteci na osnovu recepta ljekara, odnosno za svakog pacijenta posebno.
– Treba razlikovati magistralni od galenskog leka. Oni se izrađuju u situacijama kada fabrički i galenski lekovi ne mogu da zadovolje određene potrebe pacijenata u dozi ili obliku. Takve lekove najviše pravimo za pedijatrijske i gerijatrijske pacijente – ističe Živanovićeva.
Godišnje se ovakvih lijekova proizvede oko 500.000.
– Značajni su i praškovi koje pravimo za bebe rođene sa srčanim manama, a koje očekuju operacije na srca – objašnjava naša sagovornica.
U magistralne lijekove koji se izrađuju u apotekama jesu i preparati za poboljšanje cirkulacije, za zaštitu od sunca, ali i preparati za lečenje psorijaze, bakterijskih i gljivičnih oboljenja kože i noktiju, bradavica, ekcema, ožiljaka, strija i fleka na koži.
Zaposleni u ovoj pravoj maloj fabrici lijekova kažu da prate koji su lijekovi deficitarni na tržištu i da onda kreću u njihovu izradu. To su takozvani galenski lekovi. Iz palete galenskih lijekova izdvajaju se kreme za bebe bazirane na tradicionalnoj recepturi, koje se proizvode već 35 godina.
„Hiperol vagitorije“ koje se prave na bazi kantarionovog ulja, čija su ljekovita svojstva dobro poznata. Tu je i „hipergel“ za ublažavanje bola, peckanja i svraba na ozljeđenoj i upaljenoj koži. Jedan od primjera lijeka koji nije registrovan na tržištu je „dijazepam“, rastvor za rektalnu primenu, jedinstven i nezamenljiv kod cerebralnih i febrilnih konvulzija, u narodu poznatih kao fras kod dece. Blic