BRISEL, U EU nisu sigurni da li je potrebno izdvojiti 85 ili 100 milijardi evra za Irsku da bi bio spriječen kolaps te zemlje, kao ni da li će biti dovoljno 750 milijardi za cijeli “kišobran”, odnosno za zemlje unutar Unije koje su u sličnoj situaciji.
Već je postao običaj da se evropski ministri finansija dogovaraju o mjerama zaštite zajedničke valute. Prema pravilu, to čine telefonski, ali ove nedjelje su Njemačka i Francuska insistirale na direktnom susretu ministara u Briselu – riječ je o 85 milijardi evra evropske pomoći Irskoj, a danima traju rasprave i o eventualnom povećanju ukupnog iznosa za zaštitu zajedničke valute.
Tako Marko Buti, direktor u kancelariji evropskog povjerenika za finansije Olija Rena, traži da ukupan fond ne bude 750 milijardi, nego čak bilion i po evra.
Samo tako bi se mirno mogla dočekati i savladati eventualna kriza ostalih PIIGS zemalja (kratica za zemlje u nevoljama: Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španija).
Države EU moraju taj izdatak staviti u budžet – i onda će taj novac možda nedostajati za škole ili puteve. Butijev prijedlog zato nije naišao na odobravanje.
Buti je smatrao da taj novac treba biti polog koji bi spriječio da se trgovanje državnim obveznicama zemalja u koje je tržište izgubilo povjerenje otme svakoj kontroli. To se proljetos dogodilo obveznicama Grčke, a sada su ugrožene i obveznice Irske i drugih zemalja sa velikim deficitom.
Na primjer, neka država izdaje petogodišnje obveznice u nominalnoj vrijednosti od 1.000 evra sa 5 odsto kamata godišnje. To znači da će kupac dobiti 50 evra kamata svake godine, a po isteku roka i uložen novac.
Ali, ako se čuju izjave kako će i “privatni ulagači” morati učestvovati u gubicima i ako se posumnja da država na kraju neće isplatiti obveznicu, nego, recimo, ponuditi novu, možda i povoljniju, ulagač će se radije odlučiti na prodaju obveznice i po cijeni nižoj od nominalne – na primjer, za 900 evra. Jer ako je, na primjer, ostalo još tri godine do isplate, ulagač je procijenio da mu je bolje dobiti novac odmah.
Zato bi se finansijskim “kišobranom” intervenisalo na tržištu obveznica, ali to ne znači da bi se on “trošio”.
On služi samo za vraćanje povjerenja, tim više što i druge PIIGS zemlje baš naredne, 2011. godine, čeka velika rata isplate dugova – i to je povod da se razmisli da li bi bilo možda bolje povećati taj “kišobran”.
Jer Portugal, koji je takođe prihvatio stroge mjere štednje, mora sljedeće godine namaknuti 26 milijardi evra za plaćanje dugova – 2012. će to biti samo 9,4 milijarde.
Španija mora 2011. da plati 128,3 milijarde, a 2012. će to biti 73,6 milijarde, dok Italiju čeka sljedeće godine isplata 264,6 milijarde, dok 2012. mora platiti samo 144,4 milijarde – podsjećaju agencije.