BEOGRAD, Srpske banje je za prva tri mjeseca ove godine posjetilo 43.626 gostiju, a ostvareno je i 266.224 noćenja, pri čemu je primjetno povećanje broja stranih gostiju za 19 odsto i noćenja za 15 odsto u odnosu na isti period 2011, kazala je sekretar Udruženja za ugostiteljstvo i turizam Privredne komore Srbije Dragana Šabić.
Sekretar Šabić je u izjavi Tanjugu navela i da je broj domaćih gostiju u banjama smanjen za sedam odsto, dok je broj noćenja niži za 18 odsto.
Šabić je podsjetila da statistički podaci iz 2011, kada je ostvareno oko 375.000 dolazaka i 2.308.000 noćenja, svjedoče o velikom interesovanju za banje, prije svega domaćih, ali i inostranih turista.
Šabić je, međutim, primjetila da u banjskom turizmu preovladava stereotipna ponuda.
Banje su u početku bile mjesta isključivo za liječenje, ali su vremenom postale velnes centri, da bi se sada išlo na kombinaciju liječenje i preventive kroz velnes programe, kako bi uravnoteženost i jedne i druge djelatnosti predstavljala pravi način da turisti budu privučeni, navela je Šabić.
Sa druge strane, gosti postaju sve razmaženiji, jer traže ne samo prirodne ljepote i svjež vazduh nego i dobar turistički proizvod, kazala je Šabić i dodala da u Srbiji postoje uslovi za razvoj banjskog turizma.
””Imamo kulturno-istorijske spomenike, veliki broj manifestacija, dobru gatronomsku ponudu, samo treba napraviti dobar turistički proizvod i ponuditi ga posjetiocima koji će doći i na liječenje, ali će tu boraviti i kao turisti””, objasnila je Šabić.
Ono što Srbiju sprečava da u segmentu banjskog turizma stane rame uz rame sa vodećim evropskim državama jeste, po Šabićevoj, loša infrastruktura.
Zbog toga se prije stigne do Hrvatske ili Slovenije, nego do nekog turističkog odredišta u Srbiji, primjetila je Šabić.
Šabić je kazala da je drugi problem struktura smještajnih kapaciteta u banjama i njihov nedostatak, zbog čega bi trebalo razvijati partnerstvo javnog i privatnog sektora.
Osim toga, kako je navela Šabić, do sada je bilo dosta neuspješnih privatizacija koje ni na koji način nisu doprinijele razvoju banjskog turizma.
Šabić je istakla i da je potrebno donijeti Strategiju razvoja banja i Zakon o banjama, jer postojeći dokument iz 1992. nije primjenjivan jer nema dio koji se odnosi na kaznene odredbe.
Sekretar Udruženja banja Srbije Vladan Vešković je kazao da se domaće banje ne mogu porediti sa uspješnim banjama u Sloveniji i Mađarskoj.
Slovenci su sproveli uspješnu privatizaciju, Evropska unija (EU) i privatni investitori su u njihove banje uložili oko 500 miliona evra za desetak godina, a osim toga imaju i jako bogate susjede – Austrijance i Italijane koji vole da putuju i rado odlaze u banje pogotovo što u okviru EU nemaju granične prelaze, pa su kao u svojoj zemlji, objasnio je Vešković.
U Mađarskoj su banje proglašene za strateški turistički proizvod svoje zemlje, dok banje u Srbiji još nisu u tom statusu, naveo je Vešković.
Vešković je, primjetio kako poslije 200 godine tradicije u Srbiji i poslije više od polovine ostvarenih noćenja domaćih gostiju u banjama, još uvijek država ne smatra da je to najisplativiji vid turizma u smislu investicija.
Ozbiljni investitori zainteresovani su samo za one objekte koji uspješno rade, kao što je specijalna bolnica ””Merkur”” u Vrnjačkoj banji ili Banja Koviljača, dok za banje koje imaju veliki potencijal i nalaze se na dobrom geografskom mjestu, kao što su Vranjska ili Bujanovačka, nema interesovanja.
Na nedavnom četvrtom kongresu banja bilo je riječi o tome šta bi domaće banje izdvojilo u odnosu na ostale u okruženju i tako privukle strane goste, podsjetio je on.
Stručnjaci iz Evrope su savjetovali da ne ””jurimo”” za slovenačkim modelom banja, ako već nismo krenuli na vrijeme sa savremenijim konceptom, jer one imaju problem pošto su zapostavili medicinu i počinju da liče jedna na drugu, postaju velnes centri i farme ljepote, što dovodi do pada posjetilaca, objasnio je Vešović.
Slovenci sada od Srbije traže pomoć pri angažovanju ljekara fizijatra i reumatologa na pola godine-godinu, kako bi u njihovim banjama podstakli taj medicinski segment, kazao je Vešković.
Srpske banje i zdravstveni turizam uopšte treba, po Veškoviću, da iskoriste prirodne medicinske i etno komponente koje bi mogle da budu atraktivne i na inostranom tržištu, a ne samo za domaće goste.
Uz ozbiljne investicije u zdravstvene ustanove, banjski turizam u Srbiji ima šansu, zaključio je Vešković. Tanjug