BEOGRAD, Iz Srbije, poslije tri godine rada, odlazim kao umjereni optimista – kaže za ”Novosti” Sajmon Grej, šef kancelarije Svjetske banke u Srbiji, kome se za nekoliko dana završava mandat u Srbiji.
* Šta danas vidite kao prednost, a šta kao nepremostiv problem Srbije?
– Srbija je danas jasno okrenuta ka EU integracijama. U vreme kada sam ja došao, 2007. godine, to opredjeljenje ovdje nije bilo tako jasno definisano. Takođe, ovdašnje vlasti su na vrijeme prepoznale da stiže oluja globalne ekonomske krize i reagovale odgovarajuće nekim teškim, ali neophodnim mjerama. Na početku mog mandata, na svako pominjanje neophodnosti reformi penzionog sistema, obrazovanja i u manjoj mjeri zdravstva, reakcija srpskih kolega bila je da nije potrebno ništa mijenjati. Danas su promjene, ipak, pokrenute. S druge strane, nekada se brinem zbog nedovoljne implementacije promjena. Osmisle se odlične strategije, ali se kasnije ne primjene. Zabrinut sam, recimo, u kojoj mjeri će Komisija za zaštitu konkurencije moći da sprovede sve ono što joj omogućava novi Zakon o konkurenciji i da li će se sudovi snaći u primjeni Zakona o stečaju. Čini mi se da ovdje možda ima previše fragmentarnosti u primjeni zakona koji su donijeti i koji u potpunosti treba da se primjenjuju.
* Srpske vlasti najavljuju da će i narednih godina nastaviti sa gradnjom krupne infrastrukture. Da li će za to biti sredstava Svjetske banke?
– Prema četvorogodišnjem planu, Svjetska banka je, za projekte u Srbiji, izdvojila 900 miliona dolara, i to za period od jula 2007. do juna 2011. Od tog novca, za razne projekte već je odobreno oko 700 miliona dolara. Očekujemo, jer je Vlada Srbije to već najavila, da preostalih 200 miliona dolara bude namjenjeno budžetskoj podršci i to kroz dva projekta. Prvi zajam odobriće se za poboljšanje efikasnosti javnost sektora, a drugi za poboljšanje poslovne klime. Nećemo praviti nikakve nove dogovore do juna 2011. godine, ali će se, nakon tog roka, pripremiti novi plan pozajmica u kome će, svakako, biti sredstava za infrastrukturu.
* U pregovorima sa MMF za ovu godinu odobren nam je veći budžetski deficit, u planu su novi krediti. Mislite li da Srbija ima još prostora za nova zaduženja?
– Sarađujemo blisko sa MMF na kreiranju makroekonomskog okvira za Srbiju i u tom kontekstu, procjena je da će nivo zaduženja vaše zemlje biti održiv, ukoliko se sprovedu dogovorene strukturne reforme. S jedne strane, neophodno je izvršiti namjeravano smanjenje javne potrošnje kroz racionalizaciju uprave, zdravstva i obrazovanja, kao i izmjene penzijskog zakona. S druge strane, poslovno okruženje se mora učiniti atraktivnijim, privatni sektor mora u većem procentu da učestvuje u stvaranju BDP, a proizvodnja da bude više orijentisana na izvoz.
* A, šta će biti sa dugovima ukoliko se ne desi ovakav scenario?
– U tom slučaju sigurno ćemo svi morati da se zabrinemo. Ali, Srbija se obavezala na kompletan paket reformi i vjerujemo da će to učiniti.
* Svjetska banka je još prošle godine pripremila obimnu analizu neophodnosti promjena u sistemu zdravstva, školstva i penzijskog sistema u Srbiji. Poslije godinu dana, rezultat je više nego skroman…
– Mislimo da je vrlo važno da Srbija započne ozbiljnije reforme u ovim oblastima. Povučeni su dobri potezi kojima su ovdašnje vlasti odgovorile na udar svjetske krize. Zamrznute su plate i penzije, ali to su kratkoročne mjere. Dugoročno se moraju sprovesti strukturne reforme. Neke stvari su se već pokrenule. U proceduri je, recimo, zakonski okvir koji će omogućiti da ljekari budu plaćeni direktno prema učinku i efikasnosti. U prosvjeti se od sredine prošle godine intenzivno radi na racionalizaciji, koja uključuje i ukrupnjavanje odjeljenja i dobrovoljan odlazak nastavnog i nenastavnog kadra iz sistema. Uporedo, Ministarstvo prosvjete uz podršku Svjetske banke radi i na reformi sistema finansiranja u obrazovanju koji za rezultat treba da ima plaćanje prema učeniku, a ne po nastavniku.
* Vjerujete li da će se te politički osjetljive odluke donositi u predizborno vrijeme koje Srbiji stiže?
– Promjene se vrše korak po korak. Smatramo da je važno da se reforme okončaju što prije. Za proces reformi neophodna je kontinuirana zajednička akcija svih činilaca, kako prije, tako i poslije izbora.
* Sve češće se govori da ”problem Srbije nije obezbjeđivanje sredstava za gradnju infrastrukture, već sami projekti”. Imate li i Vi taj utisak?
– Definitivno ima problema sa pripremom projekata. Nedavno iskustvo pokazuje da se moraju angažovati stručnjaci spolja kako bi pomogli domaćim kompanijama da poslove pripreme projekta urade kvalitetno. Srbija je decenijama imala kvalitetne kadrove u ovoj oblasti i, po tome, bila vrlo konkurentna u regionu. Međutim, ti kadrovski kapaciteti nisu obnavljani i osavremenjavani. Zato i podržavam angažovanje stručnjaka spolja koji bi sa domaćim firmama pripremali projekte. Kao dobar primjer mogu navesti dionicu Koridora 10 gdje strani stručnjaci pomažu lokalnim kompanijama, a sve kako bi se obnovili domaći kadrovski kapaciteti.
Prošle godine najgori u regionu
* Više puta ste upozoravali ovdašnje zvaničnike da Srbija ne koristi u punom kapacitetu sredstva koja traži od Svjetske banke…
– Slične situacije se dešavaju i u drugim zemljama. Srbija je u prošloj godini bila najneefikasnija u regionu. Sada se osjeća pomak. Ima mnogo više ugovora koji se odnose na realizaciju odobrenih projekata. Vidimo da se vlasti trude da smanje birokratiju i efikasnije realizuju dogovorene projekte.
Država mora da podrži izvoz i konkurentno tržište
* Vlada je nedavno predstavila program podrške građevinskoj industriji, koji podrazumjeva prednost lokalnih firmi u dobijanju poslova. Mislite li da ovakve odluke bitno utiču na ograničenje konkurencije?
– Ne znam mnogo o konkretnom programu, ali smo mi, u Svjetskoj banci, uvijek zabrinuti kada vlasti stavljaju u fokus neki poseban sektor. Vjerujemo da je važno da država pripremi ambijent za dobro poslovanje svih na tržištu, a da tržište zatim samo utvrdi dalja pravila. Pored toga, smatramo da je vrlo važno da država podržava izvoz, odnosno sektore koji su međunarodno konkurentni i mogu uspješno da se takmiče kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Novosti