PEKING – U analizi CNN-a je zaključeno da je poslovanje u Kini uvijek bilo teško, a da je sada još teže zbog sukoba ove zemlje i zapadnih država oko ljudskih prava.
Ukazali su da su kompanije dugo morale praviti kompromis da bi bile uspješne. Nova diplomatska napetost je izazvala dilemu kod rukovodstava kompanija da li na prvo mjesto staviti profit ili principe.
To se desilo nakon što su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija optužile Kinu da vrši represiju nad manjinskom muslimanskom zajednicom Ujgurima kroz prisilni rad, te masovno zatvaranje i sterilizaciju u provinciji Xinjiang.
U Pekingu su odmah negirali optužbe poručivši da u ovoj provinciji postoje centri za stručno osposobljavanje u cilju suzbijanja terorizma i religijskog ekstremizma.
Na zaštitu ljudskih prava Ujgura pozvali su modni brendovi H&M, Nike, Adidas i drugi, što je izazvalo njihov bojkot u Kini. Pojedine velike kineske internetske trgovine su prekinule saradnju sa H&M-om. Potom su iz ove švedske kompanije izjavili da pokušavaju prevazići probleme koje imaju na najvećem tržištu na svijetu.
Time je kineska vlast jasno dala na znanje multinacionalnim korporacijama da moraju slijediti njena pravila ako žele poslovati u ovoj zemlji. Mnoge od njih su spremne prihvatiti pravila s obzirom na to o kolikom tržištu je riječ.
Tako su kompanije pod velikim pritiskom s različitih strana sve više primorane da odaberu stranu.
Tržište koje se ne može zanemariti
Čelnik kineske ispostave konsultantske kuće APCO Worldwide James McGregor smatra da najmnogoljudnija država na svijetu pritiskom na zapadne korporacije želi primorati vlasti njihovih država da povuku sankcije koje su im izrekle.
CNN je naglasio da se ne može zanemariti druga najveća svjetska ekonomija sa rastućom srednjom klasom. Na ovo je ukazala i Bonnie Glaser iz Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies). Podsjetila je da kinesko tržište i nije bilo toliko profitabilno prije nekoliko godina, ali da se to mijenja jer su stanovnici sve bogatiji.
Ali, da bi se uspješno poslovalo mora se pristati na stroga pravila kojima je jasno određeno šta kompanija može, a šta ne može uraditi. Između ostalog, to podrazumijeva da moraju imati zajedničko ulaganje s lokalnim kompanijama i da moraju omogućiti pristup tehnologiji ako žele poslovati. U međuvremenu su neka pravila ublažena.
Od Googlea do Tesle
Google je od 2006. do 2010. pristajao da rezultati pretraživanja na internetu budu cenzurisani, a blokiran je u potpunosti nakon što je odlučio prekinuti ovakvu praksu. Ipak, želio se ponovo vratiti u Kinu, ali je od toga odustao zbog kritika organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Prije četiri godine su zatvorene trgovine južnokorejskog Lottea jer je u Južnoj Koreji instaliran američki proturaketni sistem. To je Kina protumačila kao prijetnjom svojoj sigurnosti.
Već godinu dana poslije traženo je od American Airlinesa, Delte i Uniteda da promijene način tretiranja Tajvana jer im je neprihvatljivo da se shvata kao da nije dio kineskog teritorija. Na udaru je bio i NBA i to nakon što je sportski direktor Daryl Morey na Twitteru podržao demonstrante u Hong Kongu. Javni emiter CCTV je odmah prekinuo prikazivanje NBA lige, a pojedini partneri iz Kine su obustavili saradnju.
Problem je postala i kompanija Tesla koja je bila među onima za koje se smatralo da imaju dobre odnose sa Pekingom. Sumnjaju da se kamere na njihovom automobilu Model 3 mogu koristiti za špijuniranje. Već nekoliko dana poslije je izvršni direktor Tesle Elon Musk pohvalno govorio o Kini u intervjuu za državni medij.
“Država sa ogromnom ekonomskom polugom”
Osnivač i direktor kompanije Strategy Risks Isaac Stone Fish je mišljenja da su kompanije primorane etiku staviti po strani da bi mogle uspješno poslovati u Kini.
Glaser iz Centra za strateške i međunarodne studije je ocijenila da ova država ima ogromnu ekonomsku polugu. To znači da može nanijeti štetu nekom poslovnom subjektu, a da sama država ne plaća troškove.
S druge, strane pojedini smatraju da zapadne kompanije ne čine dovoljno po pitanju zaštite ljudskih prava za koje su ocijenili da su ugožena u Kini. Među njima su upravo ranije spomenuti Nike i Adidas. Oni su pozivani da prekinu lanac opskrbe iz provincije Xinjiang. Ove i mnoge druge korporacije jednostavno ovise o kineskom novcu, piše CNN.