LISABON – Skidanje kore drveta od koje se dobija pampur zahtijeva godine iskustva, mirne ruke i kvalitetnu sjekiru. To najbolje znaju Portugalci koji dnevno proizvedu 40 miliona pampura, što je više od polovine svjetske potrošnje.
Radnici iz Portugala ljeta provode u hrastovim pumama, gdje sa specijalne vrste ovog drveta sa velikom preciznošću skidaju gornji sloj kore, pazeći da ne povrijede unutrašnjost drveta koje ja zaštićeno zakonom.
Ovo drvo niko ne smije da dira prvih 15 godina njegovog života, a kora za pravljenje pampura za vinske flaše može da se skida jednom u devet godina. Kako prve dvije “berbe” kore ne daju najbolju plutu, proizvođači moraju da čekaju pune 33 godine na prvi pravi rod, piše Biznis Insajder.
Drveće se nakon skidanja kore godinama obnavlja, a ukoliko se povrijedi unutrašnji sloj drveta sjekirom, ono će vrlo brzo početi da odumire. Upravo zbog ovako specifičnog i pipavog posla, ni gram ove plute se ne baca, pa ono što ne ode u pampure, odlazi na druge proizvode.
Kada su proizvođači vina prešli na metalne čepove za vino, cijena pampura je pala za 40 odsto, ali je tokom 2019. godine ova zemlja izvezla pampur vredan 1.9 milijardi dolara.
U Portugalu se godišnje skine 100.000 tona kore ovog drveta, a pampur im je glavni nacionalni izvozni proizvod koji čini 70 odsto ukupnog izvoza.
Pošto se dnevno proizvede 40 miliona pampura, vrlo je vjerovatno da je svako od nas držao neki od njih u ruci. (Telegraf.rs)
