BEOGRAD, U pokušaju da budžetski deficit dovede do predviđenih 4,1 odsto ministarstvo finansija je, nemajući drugih ostvarivih rješenja, poseglo za podizanjem poreza.
Bez ikakve sistematičnosti ili dugoročnih projekcija, tako je jednostavnim ad hoc oporezivanjem „tamo gdje se može“ građanima isporučen račun visoke javne potrošnje pa se dugo najavljivana poreska reforma svela na običnu jagmu za što većim budžetskim prihodima u 2011. godini.
Objašnjavajući razloge ovakvih povećanja, vlada se našla u vrtlogu kontradiktornosti. Tako je činjenica da je porez na imovinu za preduzeća ostao isti objašnjena time da bi u vremenu krize bilo suviše da se privreda optereti još većim nametima.
Da li za građane kriza ne važi ili oni Vladi odnekud nisu bitni, tek taj argument nije naveo Ministarstvo finansija da preispita svoju odluku da građanima drastično poveća porez na imovinu.
Još veći paradoks je u tome što je uvođenje novog načina oporezivanja imovine opravdano potrebom za pravičnošću, odnosno tvrdnjom da je i pored jedinstvene poreske stope od 0,4 odsto novi porez zapravo progresivan, dok matematika pokazuje da će računi skočiti samo siromašnim, prosječnim i bolje stojećim građanima, dok će oni najbogatiji čak dobiti popust.
Tako će neko ko je naslijedio kuću staru 50 godina, koja vrijedi 15 miliona dinara umjesto 3.600 ubuduće plaćati čak 26.000 dinara uz sve povlastice, dok će neko sa novom kućom vrijednom 100 miliona dinara umjesto 726.300 dinara platiti 390.000 dinara, odnosno 46 odsto manje.
Međutim, bogataši uglavnom i ne brinu o porezu na imovinu, pošto je poznato da oni svoje vile po pravilu registruju na pravna lica osnovana u poreskim rajevima.
Odgovarajući na brojne kritike u javnosti, ministarka finansija Diana Dragutinović na kraju je rekla da ovakav prijedlog zakona na imovinu nije čak ni došao iz institucije koju ona predvodi već od Stalne konferencije gradova i opština, pa se postavlja pitanje da li se na taj način vlada ograđuje od sopstvenog zakona, odnosno zašto je prihvatila takav prijedlog ako ga ne podržava.
Računari i južno voće postali luksuz
Slično je i sa PDV-om. Podizanje ovog poreza sa osam na 18 odsto za kupovinu računara svakako nije u skladu sa strategijom razvoja informatičkog društva, ali kada je u pitanju krpljenje budžeta, teško je razmišljati o strategijama koje se u Srbiji gotovo nikad ne poštuju.
Osim što će ozbiljno uzdrmati prodaju kompjutera i priključivanje srpskog društva modernim tehnološkim tokovima, rekonstrukcija PDV-a će naštetiti i hotelskoj industriji, koja je u velikoj mjeri izvozna djelatnost i to u usponu, što je opet suprotno deklarisanoj potrebi za izvoznim modelom rasta.
Pitanje je i zašto se južno voće našlo na spisku. Tužno objašnjenje bi bilo da je u pitanju luksuzna roba, a nešto prihvatljivije da je u pitanju uvozna roba, mada se taj argument sve češće može istaći i za kruške i paradajz koji uvozimo iz Makedonije.
Zato, umjesto što smo sada došli u situaciju da moramo na brzinu da dižemo bilo koje poreze samo da bismo prikupili novac koji nam nedostaje, možda bi bilo bolje da je Vlada sprovela sveobuhvatnu poresku reformu, kakvu je Dragutinovićeva predlagala još prošle godine, a koja bi podrazumjevala opšte povećanje PDV-a, ali i smanjenje poreza i doprinosa na zarade i ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, čime bi se djelimično neutralisao šok zbog rasta PDV-a.
Nema strategije, cilj je prikupiti dovoljno novca
Ana Jolović iz Centra za slobodno tržište kaže da se iz postupaka Vlade ne vidi nikakva strategija i upozorava da se ovakvim potezima samo narušava predvidivost poslovanja, što odvraća investitore. Ona smatra da ni opšta poreska reforma ne bi pomogla privredi, jer se nigde ne vidi „stezanje kaiša“ države, već se samo povećavaju nameti.
“Mislim da su ljudi na vlasti pomalo autistični u tom pogledu zbog čega nas u 2011. vjerovatno očekuje ozbiljno zatvaranje firmi i njihova selidba u Bugarsku, Hrvatsku i druge zemlje. Problem u Srbiji je to što mi imamo brojne strategije, ali one nisu međusobno usaglašene”, kaže ona.
Jolović objašnjava da “propagiramo važnost razvoja turizma, a dižemo PDV i pored toga što cene naših hotelskih usluga uopšte nisu niske. Ili podižemo porez na kupovinu računara, a imamo informatički nepismenu naciju i to radimo u trenutku kada su vize ukinute i sa jeftinim kartama nikoga ništa ne spriječava da kompjuter kupi povoljnije u inostranstvu, čime naše prodavce ostavlja bez prihoda”.
Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić smatra da se sa sveobuhvatnom reformom poreza zakasnilo i da je trebalo sprovesti još prije dvije godine, a da to sada u predizbornoj godini nije izvodljivo. Prema njegovim riječima, porez na imovinu nije dovoljno iskorišćen kao sredstvo za punjenje budžeta, dok za povećanje oporezivanja potrošnje, kao što je slučaj sa većim PDV-om na južno voće i kompjutere „nema nikakvog opravdanja“.
“Svaka mjera za povećanje prihodne strane je usmjerena na ublažavanje deficita i to je samo krpljenje rupa. Sveobuhvatna reforma poreza je izostala jer ne postoji politička volja za to, pošto bi se time izazvali veći potresi, što ne odgovara političkom predizbornom ciklusu, bez obzira da li bi konačan rezultat bio dobar ili loš”, kaže Nikolić.
Ministarka i dalje uporna
Ministarka finansija Diana Dragutinović kaže da će insistirati na svebuhvatnoj poreskoj reformi. Ona dodaje da je najčešći argument protiv ovakve reforme da nije pravo vrijeme, „ali pretpostavljam da je najjači argument protiv neosporna nepopularnost poreskih reforme, bez obzira na to što bi cijelo društvo imalo mnogo više koristi nego šteta“.
Možda i bez većeg PDV-a?
Da sve bude komplikovanije, pobrinula se inicijativa i G17 i LSV-a da se ne povećava PDV na računare i hotelske usluge zbog važnosti razvoja osih grana za Srbiju. Povećanje bi moglo da bude ili potpuno odbačeno ili da se odloži za dvije godine. Danas