ŽENEVA, Odluka Ciriške berze da se zlato ne koristi samo kao depozit kod transakcija već i kao direktno sredstvo plaćanja umjesto valuta poput američkog dolara ili evra može da ima nesagledive posljedice u finansijskom svijetu – upozoravaju ekonomski eksperti.
Ovaj fenomen, naročito ukoliko se i druge svjetske berze opredijele za zlato kao sredstvo direktnog plaćanja umjesto valuta, mogao bi da dovede do toga da američki dolar izgubi još jedan primat.
Švajcarski bankari tvrde da je tokom 2012. godine u svijetu zabilježen istorijski fenomen tzv. “zlatne groznice“, koja je posljedica odluke većine centralnih banaka da povećaju rezerve zlatnih poluga i kovanih novčica zbog globalne finansijske krize.
Prema podacima MMF-a, ukupne rezerve zlata koje posjeduju banke u svijetu kreću se oko 33.000 metričkih tona, što je svojevrsni rekord.
Veliki dio finansijskih transakacija odvija se uz garancije, čije pokriće je mahom u zlatu.
Najbolje je imati zlatne novčiće – navode bankari. Razlog je jednostavan – kada dođe do nekog tržišnog poremećaja, lakše je prodati zlatne novčiće, jer su fizički manji nego poluge, koje više služe kao državne rezerve.
Šta da radite sa polugom od 12,5 kg? Jedino da je pretopite – navode stručnjaci.
Investitori tretiraju zlato kao zdrav način osiguranja investicija, a na samu cijenu zlata utiču razni elementi, poput strateških političkih odluka Kine, Rusije i Indije da povećaju svoje rezerve zlata.
I njemačka Bundesbanka odlučila je da svoje rezerve zlata vrati u trezore banaka.
Centralne banke Brazila, Rusije i Kine bile su najveći kupci zlatnih poluga u 2012. godini.
Ruska centralna banka kupila je dodatnih 90 tona zlata i time svoje rezerve zaokružila na skoro 1.100 metričkih tona.
Bankari tvrde da najveće rezerve zlata u svijetu imaju SAD – 8.000 tona, Njemačka – 3.800 tona i MMF – 2.900 tona. U “stopu“ ih prate Italija, Francuska, Kina, Švajcarska i Rusija.
Rusija i Kina su danas ne samo najveći kupci zlata, već i njegovi najveći proizvođači.
Ovo dodatno pojašnjava, tvrde švajcarski bankari, odluku Velike Britanije i Holandije da se intenzivira ratifikovanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Amerike, čime bi se postigao balans snaga između Azije, u kojoj sve više dominiraju Kina i Rusija, i Amerike.
Čeka se odluka Njemačke. Ukoliko se Berlin opredijeli za tješnju saradnju EU sa Azijom, a ne Sjevernom Amerikom – to će voditi ka godinama teških unutrašnjih lomova u EU – ocjenjuju ekonomski analitičari.