OSIJEK, Nastavak izgradnje 5c koridora na dionici Osijek-Beli Manastir, koja bi trebala biti završena 2020. godine, došao je pod veliki znak pitanja nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabavke poništila tender za izgradnju mosta Halasica, nadvožnjaka i putnih prijelaza na ovoj dionici.
Riječ je o tenderukoji su Hrvatske autoceste raspisale 21. avgusta prošle godine, a rok za donošenje odluke nekoliko je puta pomican da bi u decembru 2017. godine, par dana prije roka za donošenje odluke o izboru izvođača, HAC poništio tender.
Kako neslužbeno saznaje Jutarnji list, tender je postao zanimljiv nakon otvaranja ponuda za izgradnju ovih objekata. Najpovoljniju finansijsku ponudu dala je kompanija Integral iz Laktaša zajedno sa kompanijom Massilia iz Osijeka.
Njihova ponuda iznosila je 80,4 miliona kuna bez PDV-a dok je druga sljedeća bila ona Osijek-Koteksa u iznosu 87,6 miliona kuna bez PDV-a.
Integral je građevinska kompanija iz Republike Srpske koja već godinama pokušava ući na hrvatsko tržište. Tako su, dali ponudu za gradnju mosta Čiovo, ali su odbačeni. Bilo je još nekih pokušaja, ali bezuspješno.
Jutarnji list navodi da je prema neslužbenim informacijama, politički pokrovitelj ove kompanije je Republike Srpske Milorad Dodik te se iz političkih ali i privrednih razloga pokušava onemogućiti ulazak ove kompanije na hrvatsko građevinsko tržište.
Stoga je ponuda Integrala na 5c koridoru izazvala veliku zabrinutost u građevinskim ali i u visokim političkim krugovima u Hrvatskoj te se tražio način za poništenje tendera i onemogućavanje njegova ulaska na ovo tržište.
Pored toga, partner Integrala je kompanija Massilia čiji je vlasnik nekadašnji direktor kompanije Osijek-Koteks Drago Tadić, koji je osuđen za učešće u organizovanom podmićivanju sudaca Vrhovnog suda kako bi se smanjila kazna Branimiru Glavašu.
Za pomaganje u tom krivičnom djelu suđeno je i njegovoj supruzi Božici Ćavar-Tadić koja je članica društva Massilia. Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde kako Tadić već duže vrijeme sarađuje s Integralom te da je sigurno bila njegova ideja javljanje na ovaj tender, a samo kako bi onemogućio Osijek-Koteks da dobije ovaj posao.
Iako su pritisci da se tender poništi bili jaki, Josip Draženović, tadašnji predsjednik Uprave HAC-a, odbijao je to učiniti uz obrazloženje kako nema formalnih razloga za to. Ali, on je smijenjen, a početkom decembra na njegovo mjesto dolazi Boris Huzjan koji 19. decembra 2017. poništava tender.
Kao razlog poništenja navedeno je da su u tenderskoj dokumentaciji utvrđene odredbe suprotne odredbama Zakona o javnoj nabavci. Dakle, HAC je sam poništio svoj tender uz obrazloženje da je protivzakonit. I to puna četiri mjeseca nakon što je raspisan! Sugovornici lista postavljaju pitanje zašto to nije učinjeno odmah? Upravo suprotno, u HAC-u su vrlo detaljno radili na njegovom provođenju. Od ponuditelja su tražili nadopune dokumentacije i obrazloženja što znači da su vrlo detaljno razmatrali ponude, a nisu vidjeli da im je tekst vlastitog tendera protivzakonit.
A onda se dogodio mali presedan. Na poništenje tendra DKOM-u se nisu žalili Integral i Massilia s finandijski najpovoljnijom ponudom već Osijek-Koteks. U svojoj žalbi oni traže poništenje odluke o poništenju tendera. Odnosno, da HAC donose odluku o izboru izvođača radova. Naime, u ovoj kompaniji, kako nam je kazao njen direktor Zoran Škorić, misle kako su na tender dali ispravnu ponudu.
I onda DKOM donosi kompromisno rješenje. Usvaja žalbu Osijek-Koteksa, nalaže HAC-u da im plati 100 000 kuna troškova žalbe, ali i poništava tender po službenoj dužnosti. Naime, DKOM tvrdi kako je HAC u tenderu propustio propisati da privredni subjekti koji se javljaju na tender kao reference za dosad izvršene radove mogu navesti iste ili slične radove predmetu nabavke. To se smatra jako bitnom povredom postupka javne nabavke zbog čega odluku o poništenju tendera u DKOM-u smatraju nezakonitom.
Nakon što jetender poništen mnogi smatraju kako je izgubljena još jedna godina za projekat izgradnje ove dionice, koja prema Planu građenja koji je usvojila Vlada mora biti završena 2020. godine. Prema njemu izgradnja objekata, čiji je rok izgradnje 24 mjeseca, mora započeti ove godine. A sada je sve upitno. Naime, HAC mora raspisati novi tender ali ne po pod istim kondicijama kao ovaj prošli s obzirom da svi oni koji su dali ponude na tender znaju sve cijene konkurencije. Zbog toga se tekst tendera mora izmijeniti dodavanjem novih stavaka, kao što je izgradnja dijela trase autoputa ili određivanje novih rokova.
U HAC-u se nadaju kako bi ovaj pravac mogli kandidovati za sufinansiranje iz fondova EU. Jutarnji list