BANJALUKA, Predsjednik Asocijacije udruženja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica u Republici Srpskoj (RS) Vojislav Milišić smatra da BiH ne bi trebalo da zadužuje za 400 miliona KM samo za rješavanje pitanja povratka, već polovinu tih sredstava treba usmjeriti u Imovinski fond za pravičnu nadoknadu ratom uništene i oštećene imovine u BiH.
“Za nas koji smo se odlučili da trajno ostanemo u sadašnjem mjestu prebivališta krajnje je neprihvatljivo da nam zadužuju našu djecu, a da pri tome ni mi, niti naša djeca nemamo nikakve koristi od tog kredita”, rekao je Srni Milišić.
Komentarišući Prijedlog Revidirane strategije Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma, koja će za 15 dana biti razmatrana u Domu naroda Parlamenta BiH, Milišić je rekao da je bolje za BiH da pronađe gdje je nestalo sedam milijardi KM nego da ide u nova kreditna zaduženja.
On je rekao da u Revidiranoj strategiji treba navesti da sva izbjegla i raseljena lica imaju pravo na kompenzaciju za uništenu i oštećenu imovinu, što praktično znači da to pravo imaju, ne samo ona lica koja se nemogu vratiti, već i ona koja se ne žele vratiti u prijeratna mjesta prebivališta.
Milišić je zaključio da bi u protivnom Strategija imala diskriminatorske elemente.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Da upravo tako kao sto kaze ovaj Milisic treba obestetititi sve ljude koji imaju unistene i ostecene imovine iz rata. nesto slicno kao za staru deviznu stednju. Dakle treba nam novi zakon, te nacin kako bi se davala odredjena kompenzacija, koja nebi morala da bude samo novcana. Stara devizna stednja nije preca od imovine, pogotovo sto je u najvecem broju slucajeva stvarana sa koljena na koljeno.