ZAGREB – Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije je u EU, ali ga stranci ne kupuju.
U godinu dana cijena oranica skočila je za prosječnih 200 evra, odnosno oko 6 odsto, livada samo 2,5 odsto, a dotad najjeftinijim pašnjacima cijena je skočila 22 posto.
Za godinu dana ističe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima te se očekivalo da će vlasnici oranica i pašnjaka u kontinentalnom dijelu zemlje napokon doći na svoje i nešto zaraditi na prodaji zemljišta. Ali, stranih kupaca uglavnom nema.
Pretprošle godine u Hrvatskoj je prodato oko 34.000 poljoprivrednih parcela za nešto manje od 1,5 milijardi kuna, a srednja cijena hektara poljoprivrednog zemljišta iznosila je oko 25.000 kuna, odnosno oko 3.300 evra.
U toj su godini cijene rasle oko 14 odsto, no slično kao i kod nekretnina, cijene poljoprivrednog zemljišta u zaleđu Jadrana ne mogu se usporediti s onima dublje u unutrašnjosti ni po iznosu ni po potražnji.
Ekonomistkinja Maruška Vizek, s Ekonomskog instituta Zagreb, ističe da se postojeći rast cijena poljoprivrednog zemljišta uglavnom vezuje uz podsticaje koje dobijaju samo vlasnici zemljišta.
“Vlasništvo nad zemljom samo po sebi donosi prihod, niko ne kontroliše šta ćete s njom od toga što ste prijavili raditi. Sistem podsticaja je sam po sebi generator potražnje za poljoprivrednim zemljištem. Priobalje i zaleđe uz Jadran su jedan drugi svijet. U priobalju na poljoprivrednom zemljištu možete imati kamp, turistički smještaj, OPG, tamo se poljoprivredno zemljište pretvara u paragrađevinsko zemljište i potražnja raste. Mi se ni s čime drugim ne bavimo nego turizmom”, kaže Vizek.
Stranci i sada mogu slobodno kupovati zemljište preko svojih preduzeća, ali ne kao pojedinci, fizičke osobe.
Gleda li se prosjek, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj sedam je puta jeftiniji nego u susjednoj Sloveniji, a 11 puta jeftiniji nego u Italiji. Večernji list