SARAJEVO, BIJELJINA – Ogorčeni i nezadovoljni poljoprivrednici iz cijele BiH 4. maja će blokirati sve granične prelaze za teretna vozila ukoliko Savjet ministara BiH do tada ne usvoji prelevamne na svježe i rahlađeno juneće i svinjsko meso, ali i na druge poljoprivredne proizvode, te ističu da im nije do razgovora s nadležnima već hoće konkretne poteze.
“Donijeli smo odluku da idemo u blokade, to su zahtjevi naših farmera, oni ne žele više da čekaju. Imali smo poziv od Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, da dođemo na sastanak i razgovaramo. Odbili smo, ne želimo više da razgovaramo dok se ne uvedu prelevmani”, kazao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Ističe da poljoprivrednici ne žele više ni sa kim pregovarati, te da je pred Vijećem ministara samo jedna mogućnost – da ispuni zahtjev o uvođenju zaštitnih mjera, jer su ispunjeni svi preduslovi kada je u pitanju prekomjeran uvoz i enormno niska otkupna cijena poljoprivrednih proizvoda.
“U nedjelju smo u Bijeljini imali zajednički sastanak svih udruženja i donesena je odluka da se u blokranje granica ide 4. maja. Savjet ministara ima još jednu mogućnost da izglasa ovu odluku u toku naredne sedmice, a to je jedini izlaz iz krize”, kaže Marinković, dodavši da je vrijeme da se prestane štititi jedna uska grupacija.
Ističe da su poljoprivrednici odlučni i da imaju podršku svih poljoprivrednih proizvođača da blokiraju granice, te da će blokada ovoga puta trajati do usvajanja njihovih zahtjeva.
“Organizovaćemo se i smjenjivati. Biće blokade svih graničnih prelaza gdje se vrši transport teretne robe. Mi smo putem medija zamolili uvoznike da imaju razumijevanje i da u tom periodu ne šalju svoju robu jer neće proći granicu”, kazao je Marinković.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, za “Nezavisne” kaže da je stav svih udruženja da zaštitne mjere treba da budu uvedene i za zemlje CEFTA.
Prema njegovim riječima, već postoje određeni prelevmani na mlijeko u prahu, maslac, krompir, ali se novac dobijen od toga ne vraća poljoprivrednim proizvođačima u BiH.
“To bi trebalo da bude pod imperativom, ali nije tako. Gdje završava taj novac, pitamo, a ne radi se o malom iznosu. Primarna poljoprivredna proizvodnja uplati i do 400 miliona KM na ime dažbina, a malo se toga vrati poljoprivrednicima”, kazao je Bićo.
Ističe da je uputio i javno pitanje Johanu Zatleru, šefu Delegacije EU u BiH, koji je rekao da bi uvođenjem prelevmana uslijedile kontramjere.
“Pitam Zatlera javno – zašto naše meso ne može u EU, a toliko ga uvozimo iz njenih članica? To su dvostruki standardi”, kaže Bićo.
Podsjećamo, Savjet ministara BiH na sjednici koja je održana u prošli četvrtak nije privatilo odluku o uvođenju zaštitnih mjera, te je ostavilo da se o ovome raspravlja na nekoj od narednih sjednica. Neyavisne novine