KRALJEVO, U Kraljevu se ovih dana polemiše o najavljenoj izgradnji niza manjih protočnih hidroelektrana na rijeci Ibar, od Raške do Kraljeva, koje bi godišnje proizvodile oko 400 gigavata električne energije.
Gradonačelnik Kraljeva Ljubiša Simović rekao je predstavljajući projekat ranije ovog mjeseca da je vrijedan 270 miliona evra i da će ga realizovati Elektroprivreda Srbije i italijanska SECI Energia u skladu sa međudržavnim
ugovorom Srbije i Italije o energetskoj saradnji.
Simović je dodao da je za projektanta izgradnje između deset i 13 hidrocentrala određen Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”.
Podijeljenost mišljenja pokazala se najprije među lokalnim funkcionerima u Kraljevu, već na samoj prezentaciji projekta izgradnje hidroelektrana na Ibru.
Dok je gradonačelnik Simović tvrdio da je riječ “o konkretnom interesu i podizanju potencijala korišćenja održivih izvora energije”, izgradnji brana se suprostavio njegov zamjenik Ljubiša Jovašević, predsjednik Pokreta za Kraljevo.
“Politička grupacija koju zastupam biće protiv gradnje brana na Ibru jer bi bunari u Žičkom i Konarevskom polju, koji potpuno zadovoljavaju potrebe Kraljeva za vodom za piće, bili ugroženi”, kazao je Jovašević.
On je istakao da proizvodnja 400 gigavata električne energije godišnje, u gradu koji nema problema sa strujom, nije opravdanje za pregrađivanje Ibra hidroelektranama.
Direktor Sektora za strategiju u EPS-u Aleksandar Jakovljević tvrdi da sistem kaskadnih protočnih brana visokih od 11 do 15 metara ne bi izazvao ekološke poremećaje i da bi se gradnja hidroelektrana na Ibru isplatila.
U raspravu se uključio i tehnički direktor Javno komunalnog preduzeća Vodovod Ranko Đekić koji je naglasio da je “Ibar rijeka sa najviše kiseonika u Srbiji koji bi nestao taloženjem mulja i njegovim truljenjem u branama”.
Predsjednik ekološkog pokreta “Ibar” u Kraljevu Miroslav Pavlović kazao je da će se taj ekološki pokret suprotstaviti izgradnji hidroelektrana. On je takođe postavio pitanje deponija na obalama te rijeke.
Dok polemika traje, lokalna TV Melos podsjetila je Kraljevčane da su zbog zagađenja Ibra fenolom i teškim metalima u Kraljevu 1994. godine održane prve ekološke demonstracije u nekadašnjoj Jugoslaviji.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
u ovoj zemlji svaka vlast radi sta hoce i niko ne obraca paznju na ekosistem ibra i na prirodne migracije riba koje se mreste na ibru.poznato je da je ibar oduvek bio mrestiliste cak i za one ribe iz crnomorskog sliva,ali se izgradnjom djerdapa to sprecilo.sada vekovna mrestilista skkobalja,mrene i ostale ribe koja iz dunava i morave ulazi u ibar nagonski, su ugrozena.da li se neko pita sta ce se desiti tim stvorenjima koja su ugrozenija nego ikad?ako se prave brane projekti moraju da sadrze i prolaze za ove ribe,pa se pitam da li je neko razmisljao o tome,ili ce se po ko zna koji put ponoviti greska iz proslosti prilikom podizanja brana(djerdap,bajna basta,gazivode…)?