ZENICA – Početkom oktobra 2021. godine objavljeno je da je Gradsko vijeće Zenica usvojilo i uputilo na javni uvid i javnu raspravu nacrte odluka o usvajanju regulacionih planova „Trg Alije Izetbegovića“, „Crkvice“ i „Kamberovića ravan i padina“. Bio je to znak za dio građana Zenice, predvođenih arhitektom Borisom Britvarom, da dignu svoj glas, pokušaju upozoriti javnost na štetnost i nezakonitost ovih odluka, te da krenu u pravnu i institucionalnu borbu.
Novinari Žurnala razgovarali su s predstavnicima ove neformalne grupa građana, okupljene pod nazivom „Pokret za preokret“. Soliter na mjestu gdje je danas gradski park, rušenje kultnog kina na čijem mjestu bi takođe trebala biti zgrada, benzinska pumpa na zelenoj površini u blizini kružnog toka, „uljepšavanje“ prostora gradnjom nebodera – ovo su samo neki od primjera koje Boris Britvar ističe, a što je predviđeno spornim nacrtima regulacionih planova.
Međutim, Britvar i njegove kolege nas upozoravaju da je problematika prostornog planiranja i urbanizma, kako u Zenici, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, mnogo šira i ozbiljnija od ovih nekoliko istaknutih primjera.
„To je, u biti, jedna nauka koja zahtijeva poseban kontinuitet u radu. U vrijeme rata smo imali pauzu u izradi prostorno-planske dokumentacije, poslije rata su svi zaboravili da treba raditi na tome, pa se urbanizam sveo na „mi trebamo uljepšati grad“. Urbanizam se sveo u sferu politike, a to je veoma loše“, ističe Britvar.
Iako je jasno da u cijeloj državi postoje izraženi problemi u vezi s prostornim planiranjem, zenički „Pokret za preokret“ za sada je skoncentrisan samo na ovaj grad. Formalno, ova grupa je krenula s radom u oktobru 2021. godine, a za nepunu godinu pokrenuli su nekoliko vrlo značajnih postupaka.
Institucionalna borba i zidovi nenadležnosti
Pravnu i institucionalnu borbu, kako nam aktivisti ističu, vode na više frontova. Njihov prvi zahtjev, i prije nego su formalno krenuli s radom, išao je ka Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.
„Zenica, kao gradska ambijentalna cjelina, ima iznimne arhitektonsko-urbanističke vrijednosti, a koje proizlaze iz urbanističkog plana grada Zenice iz 1955. godine i mi smo imali izniman urbanistički razvoj nakon toga. U Zenici su radila najznačajnija imena arhitekture u bivšoj Jugoslaviji. Komisiji smo uputili zahtjev da se u Zenici utvrdi i zaštiti uža urbana zona, kao posebna kulturno-povijesna vrijednost BiH. Nažalost, do danas nismo dobili odgovor“, objašnjavaju nam iz zeničkog „Pokreta za preokret“.
U međuvremenu je Gradsko vijeće Zenica usvojilo nacrte odluka o usvajanju spomenutih regulacionih planova, što je za aktiviste bio signal da se obrate inspekcijskim organima kako bi oni preispitali zakonitost njihovog usvajanja. Očekivano, odmah su se javili i prvi problemi.
Ukratko, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ZDK oglasila se nenadležnom, ističući i kako uopće nemaju zaposlenog kantonalnog urbanističkog inspektora?! Nenadležnim su se oglasili i iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, dok su iz Gradske uprave dobili odgovor da sistematizacijom radnih mjesta uopšte nije predviđeno mjesto za urbanističkog inspektora!
Dakle, sa sva tri nivoa je došao u suštini isti odgovor – nismo nadležni. Stoga još uvijek niko nije ni provjerio da li je usvajanje nacrta regulacionih planova uopšte učinjeno u skladu sa zakonom.
S druge strane, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK nije dalo saglasnost za navedene regulacione planove, jer nije ispoštovana usaglašenost prema planskim dokumentima višeg reda.
(Ne)postojanje planskih dokumenata
Kada govorimo o planskim dokumentima višeg i nižeg reda, priča postaje znatno kompleksnija. Prostorni plan, kojeg Zenica ima od 2017. godine, je dokument najvišeg reda. On je osnov za urbanističke planove, dok su urbanistički planovi osnov za donošenje regulacionih planova.
Kada je riječ o Zenici, posljednji put je urbanistički plan donesen još 80-tih godina prošlog vijeka! U međuvremenu se mnogo toga promijenilo, taj urbanistički plan je zastario prema skoro svim parametrima.
„Urbanistički plan, između ostalog, definiše i određene urbanističke parametre koji su vezani za režime građenja, a to su gustina naseljenosti, koeficijent izgrađenosti parcele i koeficijent iskorištenosti parcele. U izradi ovih dokumenata moraju se koristiti zvanični statistički podaci. Na primjer, Zenica je 1991. imala oko 146.000 stanovnika. Prema popisu iz 2013. godine, Zenica je imala oko 110.000 stanovnika. Znači za oko 36.000 stanovnika manje, a prema demografskoj projekciji broj stanovnika u našoj zemlji će se smanjiti za 51,6 odsto. To su bitni podaci za izradu prostorno-planske dokumentacije, pa se postavlja pitanje – zašto mi uopće gradimo stanove?“, pita se Britvar.
Boris Britvar (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)
Drugim riječima, planira se povećavanje gustine naseljenosti unutar gradskog jezgra, što je u totalnoj suprotnosti sa svim evropskim i svjetskim principima iz oblasti urbanizacije, složni su naši sagovornici.
S obzirom na to da Zenica nema aktuelan urbanistički plan, sasvim je jasno da Gradsko vijeće uopšte ne bi trebalo ni raspravljati o regulacionim planovima. Nakon što su iz „Pokreta za preokret“ počeli skretati pažnju na ovo pitanje, zvanično je i priča o novim regulacionim planovima i zaustavljena.
Međutim, to je dovelo i do novog problema, te do nove borbe za aktiviste. Kako nam objašnjavaju, kantonalnim zakonom je omogućeno i da se zaobiđe zakonska obaveza donošenja planskih dokumenata:
„U kantonalnom zakonu stoji član u kojem piše da izuzetno, kada nema prostorno-planske dokumentacije, općinska stručna komisija može dati svoje stručno mišljenje za određenu lokaciju u smislu urbanističko-tehničkih uvjeta. Zenica ima tu komisiju i tu je, jasno, bilo zloupotreba. Izdavane su dozvole za svaku kafanu, zgrade na gradskim zelenim površinama…“
Iz pokreta smatraju da iz Gradske uprave pogrešno tumače ovaj član zakona, posebno riječ „izuzetno“, pa su kantonalnom nivou poslali zahtjev za autentično tumačenje ovog člana. No, odgovor još uvijek nisu dobili.
Osim toga, podnijeli su gradonačelniku Fuadu Kasumoviću zahtjev da se stave van snage odluke o usvajanju nacrta regulacionih planova, a obratili su se i Uredu za borbu protiv korupcije ZDK. Također bez velikog uspjeha. Na koncu su podnijeli i kriviče prijave protiv svih učesnika u izradi prostorno-planske dokumentacije.
Još jednom nas podsjećaju na štetnost usvojenih nacrta regulacionih planova, koji su, kako Britvar govori, više katalozi novih objekata građevinske mafije, nego planovi napravljeni u skladu s potrebama grada i Zeničana.
„U tim regulacionim planovima nema ni pomena o osnovnim urbanističkim parametrima režima gradnje, školama, vrtićima, protivpožarnim putevima, ambulantama, parkinzima… što je zakonom decidno propisano. Ovi regulacioni planovi tretiraju samo izgradnju novih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, te tretiraju legalizaciju ranije izgrađenih objekata za koje su izdate građevinske dozvole. Znači, izdavane su dozvole, a nije bilo regulacionih planova, a sad ih u novim planovima nacrtaju, da bi legalizirali one papire koje su ranije izdali“, podcrtava zenički arhitekta.
„Pokret za preokret“ nastavlja svoju borbu koja će, kako prognoziraju, biti dugotrajna i mukotrpna. No, ističu oni, ako budu uspjeli, rezultat neće biti značajan samo za Zenicu, nego i za sva druga naseljena mjesta u našoj državi. Žurnal.info