SARAJEVO, Hrabro, iskreno i u najboljoj namjeri prijavite korupciju, imate dokaze, vjerujete u sistem i zakone, a onda se cijeli sistem okrene protiv vas.
Više od 1.000 građana se tokom 2016. obratilo organizaciji Transparency International u BiH (TI BiH) putem besplatne telefonske linije za prijavu korupcije 0800 55555, a TI BiH je djelovao u više od 200 slučajeva različitih oblika nepravilnosti na osnovu prijava građana. Rezultati pokazuju da je korupcija u zapošljavanju jedan od najvećih problema s kojima se građani suočavaju, te da se većina prijava pristiglih tokom 2016. odnosi na zapošljavanje u državnoj upravi i obrazovnim ustanovama.
Ovo je, u najkraćem, najnoviji izvještaj koji pokazuje koruptivno stanje u kojem se BiH nalazi.
“Građani najviše prijavljuju nepravilnosti i koruptivne prakse u procesu zapošljavanja, na šta odlazi više od pola ukupnih prijava. Prijave u vezi s procesima zapošljavanja uglavnom se odnose na prigovore u vezi s načinom kako je sprovedena konkursna procedura, nedostatak transparentnosti u vezi s konkursnom procedurom, kao i na zloupotrebu diskrecionih prava rukovodilaca”, kažu u Transparency Internationalu BiH.
Upravo zbog ovakvog trenda, TI BiH je pokrenuo i inicijative za unapređenje procedura zapošljavanja u javnoj upravi na različitim nivoima vlasti, ali i u sektoru obrazovanja. Postupajući po prijavama građana, Transparency International BiH uspio je poništiti neke od spornih slučajeva zapošljavanja.
“Najskoriji ovakav primjer je poništenje ugovora o zapošljavanju Sanje Radojičić u Elektroprenosu BiH, gdje je TI BiH utvrdio da su prekršene odredbe Zakona o radu u institucijama BiH, te je po inicijativi TI BiH upravni inspektor naložio Elektroprenosu da otkloni nepravilnosti, nakon čega je Elektroprenos poništio ugovor o angažmanu Radojičić na mjestu savjetnika direktora.”
Tuzlanski primjer
Da ipak ima “svjetla na kraju tunela” pokazuje još jedan svjež primjer – i to iz Tuzlanskog kantona. Naime, Općinski sud u Tuzli osudio je Bahira Imamovića, pomoćnika ministra u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva TK, na 20 mjeseci zatvora zbog krivičnog djela primanja dara ili drugih oblika koristi. Prvostepenom presudom, Imamoviću je izrečena i sigurnosna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u pomenutom ministarstvu, kao i dužnosti u drugim organima uprave ili javnim preduzećima u periodu od dvije godine.
Imamović je, podsjećamo, uhapšen u akciji SIPA-e i to u trenutku kada je uzimao označene novčanice od Zlatana Velagića iz preduzeća Tuzla-kvarc. Naime, Imamović je, kao pomoćnik ministra, bio zadužen za dodjelu koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina na području TK, a od Velagića je od početka aprila do 7. maja 2015. tražio novac kako bi izvršio službene radnje koje je ionako morao izvršiti.
“Osobno sam učestvovao u akciji SIPA-e BiH i Tužilaštva TK u kojoj je javnosti prezentiran nevjerovatan videomaterijal u kojem zamjenik ministra u Vladi TK doslovce ‘broji mito‘. Progon kojem smo sustavno bili izloženi od strane glavnog tužioca TK i Vlade TK doživio je svoj debakl u sudskom epilogu”, kaže nam ekonomista Zlatan Velagić, danas registrovani zviždač, odnosno prijavitelj korupcije, te saradnik nevladine organizacije COD Luna Savjetodavni centar za uzbunjivače/zviždače.
U razgovoru za Analiziraj.ba, Velagić govori o zakonskoj regulativi koja bi trebala štititi ljude poput njega. Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine, a o čijoj primjeni dovoljno govore rezultati (dosada je zabilježeno samo deset prijava, a samo dva lica dobila su status uzbunjivača), ponuđena su, objašnjava Velagić, efikasna zakonska rješenja zaštite zaposlenika u institucijama BiH. Ovim zakonom uveden je institut zaštite kroz dodjelu statusa zaštićenog uzbunjivača odlukom Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH, što predstavlja jedan inovativni pristup u odnosu na prijašnja rješenja iz Zakona o radu i drugih internih podzakonskih akata, pravilnika…
Međutim: “Osnovni problem je u tome što pravo na konzumaciju statusa zaštićenog zvizdača ima svega oko 12.000 zaposlenika u državnim institucijama na nivou BiH, čime je, mogli bismo kazati, 3,8 miliona građana BiH, potencijalnih zviždača, izuzeto od mogućnosti zaštite nakon prijave korupcije. Ipak, zakon je jedno, a, nažalost, praksa nešto drugo, te naša iskustva pokazuju da su svi prijavitelji korupcije koji su tretirani ovim zakonom ipak bili izloženi štetnim mjerama zbog sporosti, neodlučnosti, rezervama, provjerama i drugim procedurama u nadležnosti Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) od momenta podnošenja zahtjeva do dodjeljivanja statusa zaštite. To svakako implicira da je neophodna efikasnija primjena zakona u smislu bržih procedura, efikasnijih provjera i donošenja rješenja od strane APIK-a kako bi se prevenirali dosadašnji problemi koji su u praksi prisutni. Prije svega, mislim na slučajeve gdje se protiv zviždača, u pravilu, odmah nakon prijave korupcije preduzimaju represivne štetne mjere u smislu disciplinskih postupaka, otkaza o radu, mobinga…”, govori Velagić.
Ostatak teksta možete pogledati i pročitati na linku portala Analiziraj.ba