BEOGRAD, Privredna komora Srbije (PKS) predložiće Vladi Srbije da rok plaćanja obaveza budžetskih korisnika prema privredi bude od 45 do 60 dana, izjavio je danas predsjednik te institucije Miloš Bugarin.
“Taj rok je nešto što realni sektor može da trpi, jer sve preko toga uvodi nas u začarani krug nelikvidnosti kojem se ne vidi kraj”, kazao je on.
Bugarin je dodao da je do sada taj rok bio od 120 do 180 dana, a da je u Evropi prosjek da se obaveze prema privredi izmiruju do 30 dana.
On je naglasio da preciznih podataka o visini dugovanja budžetskih korisnika prema privredi nema.
“Da bi privreda mogla platiti obaveze prema državi, potrebno je da i država izmiri svoje obaveze”, kazao je Bugarin.
On je dodao da je dobro što će Vlada Srbije u septembru organizovati novi sastanak sa predstavnicima Narodne banke Srbije (NBS), banaka i privrede, na kojem će se razgovarati o mogućnostima da se ublaže negativni efekti drugog talasa ekonomske krize.
“Bićemo spremni za taj sastanak kako bismo djelovali kao jedan sinhronizovani tim čiji je zadatak da novu krizu dočeka što spremnije. Srpska privreda je iz krize, koja je još prisutna, izašla oslabljena pa su zato opasnosti i poteškoće koje će nastupiti iz druge krize zabrinjavajuće i zato je važno da budemo dobro organizovani i funkcionišemo kao dobro uhodan sistem”, kazao je predsjednik PKS-a.
Bugarin je najavio da će PKS na tom sastanku, kao i više puta do sada ukazati na potrebu da se obavezne rezerve koje NBS potražuje od poslovnih banaka smanje, kako bi i taj dio bio stavljen u funkciju proizvodnje.
“PKS insistira i na formiranju Srpske razvojne banke koja bi omogućila finansiranje ozbiljnih, velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata koji bi značajno omogućili da se privreda razvije”, naglasio je Bugarin.
To bi, prema njegovim riječima, omogućilo i finasiranje projekata koji omogućavaju proizvodnju dobara prije svega namijenjenih izvozu, jer smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i povećanje izvoza mora biti jedan ozbiljan i značajan preduslov razvoja srpske privrede.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić izjavio je juče da se u Srbiji sada ne primjećuju efekti i prelivanje novog talasa svjetske ekonomske krize, ali da to ne znači da se tako nešto ipak neće dogodi.
On je najavio da bi Vlada Srbije do septembra trebalo da usvoji Uredbu kojom bi se ograničili rokovi plaćanja države prema privatnom sektoru kako bi se prekinuo lanac nelikvidnosti.
Transparentnost: Nezakonita dugovanja države
Nevladina organizacija Transparentnost Srbija zatražila je danas od tužilaštava da utvrde krivičnu ili prekršajnu odgovornost javnog sektora zbog dugovanja prema firmama koje su obavile radove, isporučile robu ili pružile usluge u javnim nabavkama.
Transparentnost Srbija je u saopštenju za javnost istakla da takvih dugovanja ne bi ni bilo da su odgovorni u javnom sektoru poštovali zakone i poručila da nije dovoljno samo izmiriti preuzete obaveze prema privatnim firmama ili donijeti uredbu koja bi skratila rokove plaćanja u budućnosti, kao što se najavljuje iz Vlade.
“Naglašavamo da Zakon o javnim nabavkama propisuje da naručilac može da pokrene postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u godišnjem planu nabavki i ako su za tu nabavku predviđena sredstva u budžetu”, navedeno je u saopštenju.
Transparentnost upozorava da, osim što sredstva za nabavke moraju da budu predviđena u budžetu, ona ne smiju da premaše ni kvote novca koji je stvarno raspoloživ u vrijeme kada se nabavka vrši.
“Imajući to u vidu budžetski korisnici koji poštuju ova pravila praktično ne mogu ni doći u situaciju da nemaju novca za izvršenje preuzetih obaveza prema dobavljačima”, piše u saopštenju.
Ocijenjeno je da je očigledno da se, i pored tih zakonskih odredaba, javni sektor obavezao više nego što je smio da učini, što je uzrokovalo lančanu nelikvidnost i mnogih privatnih firmi.
“Pored toga, naručivanje radova i dobara za čije plaćanje nisu obezbijeđena sredstva ima i druge negativne posljedice, jer mnogi naručioci vrednuju mogućnost odloženog plaćanja na račun cijene ili kvaliteta”, saopšteno je.
Kako je rečeno, vrlo je vjerovatno da je dio nezakonitih obaveza države nastao zaključivanjem aneksa ugovora za “dodatne radove” ili “dodatne isporuke” koji se odvijaju bez javnosti i nadmetanja, usljed čega su takvi aranžmani podložniji korupciji. Beta, Emg.rs