BEOGRAD, Poljoprivredna korporacija Beograd, koja je sada u vlasništvu grada dobiće u narednom periodu nove čelnike.
Rukovodstvo koje bude preuzelo upravljanje imaće šest mjeseci da izradi razvojni plan, nakon čega će se preciznije znati dalji put kojim će PKB da ide.
Prema riječima Miroslava Čučkovića, člana Gradskog vijeća, od 2.537 zaposlenih, za socijalni program se prijavilo njih 430. Oni koji ostanu dobiće jasna zaduženja, kako bi se resursi preduzeća u potpunosti iskoristili.
” Od 22.000 hekatara obradivih površina, petina se nalazi u blizini saobraćajnih koridora”, kaže Čučković i dodaje da na ovoj površini u narednom periodu neće biti sađene žitarice, već će biti pretvoreno u građevinsko. Mada, prema njegovim riječima, nije realno da zbog ekonomske krize ova površina bude odmah ustupljena za gradnju, a trenutno i ne postoji interesovanje investitora.
Preduzeće koje je, prije prelaska u ruke grada, bilo na rubu propasti, nekada je bilo jedno od najvećih poljoprivrednih giganata Evrope. Osnovano je 1945. godine, na 17.000 hektara neuređenog, uglavnom močvarnog zemljišta. U početku se obrađivalo uz pomoć zaprežne stoke, koju je činilo 550 radnih grla.
Kako je Kombinat osnovan sa jasnim ciljem da snabdjeva Beograđane prehrambrenim proizvodima, sredinom prošlog vijeka država je uložila značajna sredstva u preduzeće. Specijalizovala je proizvodnju, unaprjedila stočarstvo i razvila industrijsku preradu proizvoda. Već 1958. godine izgrađena je mljekara, dvije godine kasnije i klanica, da bi šezdesetih godina PKB najviše radio na preradi stočne hrane.
Poljoprivredno gazdinistvo procvat je doživjelo prije nepune tri decenije, kada je izgrađena i nova šećerana i fabrika smrznute hrane “Frikom”. U tom periodu preduzeće se raširilo i na cjeloj teritoriji nekadašnje SFRJ. Samo je u Srbiji postojalo 25 fabrika, dok je u Crnoj Gori i Hravatskoj bilo po četiri. Makedonija je imala dvije fabrike, a Slovenija i BiH po jednu.
Dezintegracija PKB započeta je prije 20 godina, kada su iz preduzeća istupili prerađivačka industrija, u kojoj su bili “Frikom” i “Glutin”. Takođe, okrilje firme napustili su i preduzeća trgovine i ugostiteljstva, “Pekabeta” i “Beoturs”, kao i industrija mlijeka “Imlek”. Neke od bivših članica PKB danas su inostranom vlasništvu. “Frikom” je 2003. godine kupio hrvatski koncern “Agrokor”, dok je iste godine britanski Investicioni fond “Salford” preuzeo rukovođenje “Imlekom”. Trgovinski lanac “Pekabeta” danas je u vlasništvu “Delta holdinga”.
I PIK Zemun u vlasništvu grada
Inače, uskoro bi i gazdinstvo PIK Zemun u Batajnici po ugledu na PKB trebalo da pređe u vlasništvo grada. Nakon četiri godine stagnacije uz pomoć Ministarstva poljoprivrede u PIK “Zemun” je početkom mjeseca konačno pokrenuta proizvodnja. Radnicima su isplaćene i prve plate, na koje su čekali skoro dvije godine. Novosti