BEOGRAD, „Pravih“ poljoprivrednih proizvođača, na pijaci je sve sve manje.
Kako kažu, izlazak na pijacu nosi rizik od loše prodaje, cijene pijačarine su dosta visoke, a tu je i gubitak vremena, koje je, posebno u sezoni poljskih radova dragocjeno, pa je prodaja preprodavcu, i pored niže cijene, znatno povoljnija.
Čak i ozbiljni proizvođači, koji su ranije bili orijentisani isključivo na pijace, počinju da svoje proizvode plasiraju lancima megamarketa, pošto se, kako objašnjavaju, sve više kupaca okreće tom načinu trgovine.
Pijaca, u odnosu na nakupca ima samo prednost više cijene, ali, često i ta prednost nestane – objašnjava Stanko Trninić, povrtar iz Futoga.
Trninić podsjeća i na dodatne troškove odlaska na pijacu i prevoz robe, ali i pijačarinu, koja bi trebalo da bude četiri odsto vrijednosti robe.
– Kada idem na pijacu, ne vozim 500 kilograma robe, nego vozim najmanje dvije tone – kaže Trninić. – Kada ulazim u Kvantaš, obračunavaju mi pijačarinu po cijeni, koja je sa tezgi na kojima se prodaje na malo, a ja tako ne mogu da prodajem, pošto bih izgubio previše vremena, pa, samim tim, pijačarina ne bude četiri, nego se popne i do 10 odsto vrijednosti robe. Takođe, rijetko se desi da svu robu koju povezem istog dana i prodam.
Moram da je vratim kući, tako da na nju ponekad pijačarinu platim i dva puta. Iz tih razloga, lakše mi je da sačekam nakupca, kojem robu prodam u dvorištu, i odmah dobijem gotov novac, bez rizika.
Andrija Vozar, iz Kisača, sa porodicom, ali i još dvadesetak radnika, bavi se proizvodnjom organskog povrća, koje plasira na tri novosadske pijace, ali ga prodaje i lancima megamarketa, a takođe i preprodavcima.
– Pijace polako gube primat – kaže Vozar. – Kada sam počinjao, sva roba je išla na tezge. Sada, međutim, u megamarkete ode 40 odsto mojih proizvoda, 10 odsto kupe preprodavci, koji ih plasiraju na pijacama u Beogradu, a preostalih 50 odsto, i dalje je na pijacama.
Ovakav trend, kako kaže Vozar, lako se tumači. Kupcima su megamarketi pristupačniji. Imaju parking prostore, a nude i robu na odloženo plaćanje.
– Sada već sarađujem sa tri lanca megamarketa – kaže Vozar. – Jedan od njih prošle godine je prodao 70 odsto povrća više nego pretprošle godine, pa je tendencija jasna.
Povratak?
Tendencija prelaska u megamarkete, kako objašnjava Vozar, bila je prisutna i u zapadnoj Evropi, ali, stvari su se kod njih promijenile. – I na zapadu je prije dvadesetak godina pijaca gotovo zamrla – kaže Vozar. – Sada su se kod njih stvari promijenile, i pijace ponovo žive punim životom. Pretpostavljam da ćemo takav trend i mi imati. Novosti