LONDON, Na svjetskim berzama prošle sedmice su cijene akcija pale, nakon niza anemičnih ekonomskih pokazatelja i poslovnih rezultata kompanija, a u fokusu ulagača bila je i Grčka, nakon što je na parlamentarnim izborima pobjedila Syriza, stranka koja se protivi mjerama štednje.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 2,8 odsto, na 17.164 boda, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivši na 1.994 boda. Nasdaq indeks oslabio je, 2,6 odsto, na 4.635 bodova.
Rast američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju usporio je na 2,6 odso na godišnjem nivou, nakon impresivnog pet postodnog rasta u prethodnom kvartalu, što je manje od očekivanog rasta od tri odsto.
Najveći uteg u zadnjem tromesečju lani bile su slabe investicije kompanija i produbljen deficit u trgovinskom bilansu, čime je uveliko poništen pozitivan doprinos od lične potrošnje koja je porasla za 4,3 odsto, najbržim tempom od prvog tromjesečja 2006. godine.
Osim usporavanja rasta najveće svjetske ekonomije, ulagače su zabrinule i poruka čelnika Feda. Doduše, nakon dvodnevne sjednice, ponovili su da će biti ‘strpljivi’ po pitanju povećanja kamata, ali i da ekonomija solidno raste, što je shvaćeno kao signal da Fed ostaje pri svojim planovima o povećanju kamata.
“Ekonomska aktivnost raste po solidnoj stopi. Uslovi na tržištu rada dodatno su se poboljšali, pri čemu je broj zaposlenih povećan, a stopa nezaposlenosti smanjena“, poručio je Fed.
Ulagači su se nadali da će zbog slabosti najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega druge centralne banke popuštaju monetarnu politiku, i opasnosti od deflacije, zbog pada cijena nafte, Fed signalizovati da će odložiti zaoštravanje monetarne politike.
“Tržišta su malo iznenađena čvršćim stavom Feda nego što se očekivalo, jer su mnogi ulagači vjerovali da će biti popustljiviji zbog slabosti globalne ekonomije i pada cijena nafte“, kaže Hideyuki Ishiguro, strateg u kompaniji Okasan Securities.
Ali, to se nije dogodilo, pa na tržištu i dalje vladaju nagađanja hoće li Fed kamate povećati sredinom ili na kraju godine.
Loše su na tržište uticali i anemični kvartalni poslovni rezultati niza američkih kompanija. Doduše, većina njih saopštila je o boljim rezultatima nego što se očekivalo, ali očekivanja su vrlo niska, pa im to i nije bio veći problem.
Bilo je, međutim, i izuzetaka, pa su nakon sjajnih poslovnih izvještaja cijene akcija Applea, Boeinga i Amazona snažno porasle.
“Pobjednici bivaju nagrađeni, dok tržište zaista nije spremno tolerisati slabije nego što se očekivalo rezultate kompanija”, kaže Randy Bateman, direktor u fondu Huntington Asset Management.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i berza u Atini, na kojoj su cijene akcija oštro pale nakon što je radikalna ljevičarska stranka Syriza pobjedila na parlamentarnim izborima prošle nedjelje.
Nova vlada najavila je zamrzavanje privatizacijskih procesa nekoliko kompanija, koje je trebala provesti skladno dogovoru s međunarodnim kreditorima, a odbila je i saradnju s tzv. ‘Trojkom’ – Evropskom unijom, Evropskom centralnom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom – kao i njihov program štednje.
Nakon svega toga, u januaru je na Wall Streetu Dow Jones izgubio 3,6, a Nasdaq indeks 2,1 odsto. S&P 500 pao je 3,1 odsto, što je njegov najveći mdesečni pad od januara prošle godine.
I na većini evropskih berzi cijene akcija su prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,2 posto, na 6.749 bodova, a pariski CAC 0,8 posto, na 4.604 boda. Frankfurtski DAX ojačao je, 0,4 posto, na 10.694 boda.
I dok su na Wall Streetu u januaru cijene akcija pale, na evropskim su tržištima zabilježile najveći mjesečni skok od oktobra 2011. godine.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih akcija ojačao je 7,1 odsto, što se najviše zahvaljuje najavi Evropske centralne banke da će uvesti program kupovine državnih obveznica kako bi podstakla rast ekonomije i suzbila opasnost od deflacije.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks prošle nedjelje je porastao 0,9 odsto, na 17.674 boda. Hina