BEOGRAD, U situaciji kada prosječna plata u Srbiji već godinama kaska za potrošačkom korpom, jasno je zbog čega srpski izum, ček na poček, i dalje ne gubi na popularnosti. Beskamatnog načina odloženog plaćanja srpski potrošači se ne odriču, a učešće čekova u trgovinama već prelazi 12 procenata. Trgovci kažu da, poučeni iskustvom, u predstojećem perioduvelikih uskršnjih i prvomajskih kupovina očekuju da se čekovima plati i do 20 odsto pazara, a rokove odloženog plaćanja produžili su do 120, pa čak i 180 dana.
Podaci Udruženja banaka Srbije potvrđuju da se posljednjih godina u našoj zemlji ispisuje sve više čekova. U toku 2009. godine izdato je nešto manje od 7.990.000 čekova, u toku 2010. godine taj broj se popeo na više od 8.750.000, a protekle godine je trend rasta nastavljen, pa su banke izdale više od 8.967.000 čekova. Razlog je jednostavan – dok kod plaćanja na rate kreditnim karticama bankama plaćaju paprene kamate, za odloženo plaćanje čekovima kamate nema.
Pomalo zaboravljen način plaćanja doživio je tako renesansu sa početkom krize, ali i ekonomisti i čelnici potrošačkih organizacija podsjećaju kupce da se ne zaleću i ne prezadužuju se. Neće se, kažu, desiti da inflacija pojede dug kako je to nekada bilo. Trgovci, osim toga, uviđaju još jedan trend – što veći objekat, to više čekova, ali i kartica, a manje gotovine, što znači da se mnogo više na poček plaća u hipermarketima, nego u super i mini marketima. Međutim, keš je i dalje najčešći način plaćanja, a iz godine u godinu raste i broj kupaca koji, na uštrb gotovine kupljenu robu plaćaju karticama. Ali ne kreditnim, koliko „običnim”, platnim. Za to vrijeme, učešće čekova u prometu kod vodećih trgovaca se ne smanjuje.
–Načini plaćanja su kod nas isti i u poređenju sa januarom ove i martom protekle godine. U „Tempo” hipermarketima čekovi učestvuju sa 12,94, kartice sa 31,51, a gotovina 55,55 procenata u prometu. U „Maksi” supermarketima gotovinom se plati 77,6 procenata računa, karticama 19,33, a čekovima tri odsto – navodi Martina Petrović iz sektora za odnose sa javnošću kompanije „Delez Srbija”.
Da se u velikim kupovinama i dalje nerjetko plaća na poček, primjećuju i u „Merkatoru S”, drugom po veličini trgovcu u Srbiji.
– Učešće čekova kao sredstva plaćanja je oko sedamodsto u prometu naše kompanije. Iako ih posljednjih godina potiskuju kartice, čekovi i dalje zauzimaju značajno mjesto u plaćanju robe i usluga u našim prodajnim objektima, a posebno u megamarketima, u kojima se kupci odlučuju uglavnom za velike kupovine – kažu u „Merkatoru S”.
Olivera Ćirković, pi-ar menadžer „Univereksporta” kaže da je u ovom trgovinskom lancu primjetan i trend sve češćeg korišćenja kartica.
– Gotovine je svake godine sve manje u ukupnom prometu, a u posljednjih pet godina učešće kartica poraslo je 400 odsto. Prije pet godina kartice su učestvovale sa pet odsto u ukupnom prometu, a danas više od 22. Čekovi se i dalje koriste, ali uglavnom u svrhu odloženog plaćanja. Učestvuju sa tri do tri i po odsto u odnosu na ukupni promet – kaže Đirkovićeva, dok je u beogradskim SOS marketima učešće čekova oko pet odsto, a kartica između 11 i 15 procenata.
Ne plaćaju se jedino hrana i piće čekovima, već ima potrošača koji i obuću i odjeću otplate na poček, dok i kod njih gotovina prednjači.
– U našim prodavnicama gotovinom plaća 60 odsto potrošača, karticama 34, a čekovima šest odsto. Dajemo na odloženo od tri do šest mjeseci, bez provizije – objašnjava Anja Dmitrović iz „Delta sporta”, u čijem sastavu posluju „Najk”, „Aldo”, „Sport impuls”, „Mango”. Politika
