NOVI SAD, Cijenu ovogodišnjeg roda pšenice u Srbiji trenutno jedino mogu procijeniti izvoznici hljebnog zrna, a ona je za ratare više nego razočaravajuća i kreće se od 15 do 15,5 dinara /oko 0,13 evra/ po jednom kilogramu, plus porez na dodatnu vrijednost /PDV/.
Kalkuklacije izvoznika baziraju se na cijeni tone pšenice od 150 evra, franko luka, koliko je ona iznosila u petak, 28. juna ove godine.
Po odbijanju manipultivnih troškova i dijela koji pripada zadrugama, ratarima ostaje svega 15 do 15,5 dinara po jednom kilogramu ovogodišnjeg roda pšenice.
S druge strane, vojvođanski ratari smatraju da cijena ovogodišnje pšence “mora” biti najmanje 22 do 24 dinara /od oko 0,19 do oko 0,21 evro/, po kilogramu, te tvrde da je za njih sve ispod toga čist gubitak.
Iz pojedinih vojvođanskih poljoprivrednih udruženja objašnjavaju eventualni gubitak činjenicom da su svi inputi “skočili”, kao i da je proizvodnja ovogodišnje pšenice bila skuplja od prošlogodišnje.
Ratari iz nekih dijelova Vojvodine predlažu državi da republičke Robne rezerve otkupe 200 000 tona žita po 24 dinara za kilogram, što je, prema njihovom mišljenju, razumna cijena, ali i reper mlinarima i izvoznicima.
Država se još nije izjasnila o cijeni pšenice, ali je direktor novosadske Produktne berze Žarko Galetin u nedavnoj izjavi rekao da je teško očekivati da će cijena ovogodišnjeg roda preći 17 dinara po kilogramu /oko 0,15 evra/.
Galetin je svoje procjene bazirao na činjenici da su se prethodnih nedjelja na Berzi zaključivali ugovori o kupoprodaji pšenice “na zeleno” po cijeni od 16 do 16,2 dinara /oko 0,14 evra/ po kilogramu.
Kad se tome dodaju avansni i drugi troškovi, objasnio je Galetin, došlo se do pomenute cijene ovogodišnje pšenice od oko 17 dinara po kilogramu.
On je ostavio mogućnost prema kojoj bi cijena pšenice mogla da doživi neznatnu korekciju naviše, što će, kako kaže, zavisiti od kretanja njene cijene na evropskom, odnosno svjetskom tržištu.
U pojedinim dijelovima Vojvodine već je počela žetva, a prvi otkosi ukazuju na bogat rod i dobar kvalitet hljebnog zrna.
Prema procjenama agro stručnjaka, sa zasijanih 575 000 hektara, u Srbiji bi trebalo ove godine da bude požnjeveno do 2,5 miliona tona pšenice.
Oni očekuju prosječan prinos po hektaru od oko 4,5 tona, što je kako kažu, među najboljim u proteklih deset godina. Srna