BRETON VUDS – Trećina globalne privrede ove godine biće u recesiji, upozorila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva koja je rekla da će 2023. biti teža nego prošla, pošto rezultati SAD, EU i Kine već sada pokazuju usporavanje privrede.
Ova kriza dolazi u teškom trenutku dok rat u Ukrajini, rastuće cijene, veće kamatne stope i širenje kovida u Kini opterećuju globalnu ekonomiju.
U oktobru je MMF smanjio izglede za rast globalne privrede za 2023. godinu.
“Očekujemo da će jedna trećina svjetske privrede biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji, stotine miliona ljudi će to osjetiti kao recesiju”, rekla je Georgieva za BBC.
Katrina El, ekonomistkinja Moody’s Analyticsa u Sidneju, dala je BBC-ju svoju procjenu svjetske ekonomije.
“Izgledi za recesiju su neprijatno visoki. Evropa neće izbjeći recesiju, a SAD će biti na ivici”, rekla je.
MMF je u oktobru smanjio svoje izglede za globalni privedni rast u 2023. zbog rata u Ukrajini, kao i viših kamata dok centralne banke širom svijeta pokušavaju da obuzdaju rastuće cijene.
Nakon oktobra, Kina je ukinula svoju politiku nulte zaraze virusom kovid-19 i počela ponovo da otvara svoju privredu, iako se infekcija koronavirusom brzo proširila u zemlji.
Georgieva upozorava da će se Kina, druga najveća svjetska privreda, suočiti s teškim početkom 2023. godine.
“Sljedećih nekoliko mjeseci biće teško za Kinu, kineski rast biće negativan, uticaj na region biće negativan, uticaj na globalni rast biće negativan”, rekla je.
MMF je međunarodna organizacija sa 190 zemalja članica. One rade zajedno kako bi pokušale da stabilizuju globalnu ekonomiju. Jedna od njegovih ključnih uloga je da djeluje kao sistem ranih ekonomskih upozorenja.
Komentari Georgieve biće alarmantni za ljude širom svijeta, ne samo u Aziji koja je prošla kroz tešku 2022. godinu. Inflacija je u stalnom porastu u svijetu, uglavnom zbog rata u Ukrajini, dok su više kamatne stope takođe pogodile domaćinstva i preduzeća.
Brojke objavljene tokom vikenda ukazale su na slabost kineske privrede na kraju 2022. godine. Podaci za decembar pokazali su da se fabrička aktivnost u Kini smanjila treći mjesec zaredom i to najbrže u gotovo tri godine kako se infekcija koronavirusom širi u fabrikama u zemlji.
U subotu, u svojim prvim javnim komentarima nakon ublažavanja kovid ograničenja, predsjednik Si Đinping pozvao je na više napora i jedinstva dok Kina ulazi u ono što je nazvao “novom fazom”.
Pad u SAD takođe znači da je manja potražnja za proizvodima iz Kine i drugih azijskih zemalja uključujući Tajland i Vijetnam.
Više kamatne stope takođe poskupljuju zaduživanja – stoga iz oba ova razloga kompanije mogu da odluče da ne ulažu u širenje svog poslovanja.
Nedostatak rasta može podstaći ulagače da povuku novac iz privrede i tako zemlje, posebno one siromašnije, imaju manje novca za plaćanje ključnih uvoznih proizvoda poput hrane i energije.
U ovakvim usporavanjima valute mogu izgubiti vrijednost u odnosu na one u prosperitetnijim privredama, pogoršavajući problem.
Uticaj viših kamatnih stopa na zajmove utiče i na privrede na državnom nivou – posebno na tržišta u nastajanju, koja bi mogla imati problema s otplatom svojih dugova.
Decenijama je azijsko-pacifička regija zavisila od Kine kao glavnom trgovinskom partneru u vrijeme krize. Sada se azijske privrede suočavaju s trajnim ekonomskim učincima načina na koji se Kina nosi s pandemijom.
Obnovljena potražnja za robama poput nafte i rude gvožđa vjerovatno će dodatno povećati cijene baš kad se činilo da je inflacija dosegla vrhunac.
“Kineska ublaženja kovid ograničenja nisu rješenje. Prelaz će biti izvor nestabilnosti barem tokom marta”, rekla je El. N1