BANJALUKA – Ono što je počelo kao zajednička evropska inicijativa o otvorenom tržištu po uzoru na EU, počinje da se, zbog odbijanja BiH, Crne Gore i samoproglašenog Kosova da joj se pridruže, pretvara u alternativnu ideju koja bi obuhvatila samo tri regionalne zemlje – Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
Naime, inicijativa koju je šest zemalja u regionu, ako računamo i samoproglašeno Kosovo, prihvatilo na samitu EU u Sofiji, koja je dobila kolokvijalni naziv “mali Šengen”, trebalo je da bude dio integracionog procesa ka EU. Na kraju su samo tri zemlje potpisale protokol i dokumente o tome da se postepeno otvaraju granice do 2023. godine.
U Kancelariji EU su za “Nezavisne novine” indirektno potvrdili da ni EU na ove dvije inicijative više ne gleda istim očima, kazavši da je zajedničko regionalno tržište “sveobuhvatnije u smislu tematskog opsega kao i izravno usmjereno ka unapređenju procesa pristupanja zapadnog Balkana EU”.
“Regionalna saradnja važan je element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja. Istovremeno, proces koji uključuje cijelu regiju zapadnog Balkana je od suštinskog značaja. U tom kontekstu, važno je da regija napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se šest čelnika regije obavezali na samitu u Sofiji prošle jeseni”, naglasili su oni.
Iz ovog odgovora se sasvim jasno može iščitati da EU nije saglasna sa načinom na koji se “Otvoreni Balkan” razvija i želi da vidi uključivanje i ostalih zemalja, ali na način da to bude kompatibilno evropskim dokumentima. Njemačka, kako saznaju “Nezavisne novine”, podržava akcioni plan za zajedničko regionalno tržište onako kako je on dogovoren na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kao i na posljednjem sastanku u okviru ovog procesa, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.
Kako nam je rečeno, Njemačka očekuje da se do 6. oktobra, odnosno samita na Brdu kod Kranja u Sloveniji, zaključe pregovori u vezi sa četiri sporazuma koja se odnose na slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma.
Njemačka, kako nam je rečeno, želi da u ovu inicijativu bude uključeno svih šest subjekata na zapadnom Balkanu. Ukoliko se to ne desi u oktobru, sasvim je izvjesno očekivati da će zajedničko regionalno tržište doći u krizu, a mogla bi ga zamijeniti inicijativa “Otvoreni Balkan”, koja neće biti pod direktnom palicom EU, već će se razvijati uz pomoć drugih faktora.
U Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva kažu za “Nezavisne novine” da žele da vide inicijativu koja će uključivati sve zemlje.
“Pozdravljamo inicijative koje podržavaju regionalnu saradnju i otvorena tržišta. Važno je da svi novi procesi budu komplementarni, a ne u suprotnosti sa postojećim inicijativama, te da su inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja zapadnog Balkana”, kažu u toj ambasadi.
Ipak, kao što je to nedavno rekao Džejms O'Brajan, autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, na panelu ljudi bliskih Bajdenovoj administraciji i njemačkoj vladajućoj stranci CDU, ako BiH, Kosovo i Crna Gora ne budu željeli da se pridruže zajedničkoj regionalnoj inicijativi, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija će morati nastaviti same.
Faris Kočan, ekspert za region zapadnog Balkana i evropske integracije iz Slovenije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, vidi ove dvije inicijative kao nešto različite, ali iz drugačije vizure. Po njegovom mišljenju, zajedničko zapadnobalkansko tržište povezano je s ekonomskim integracijama, dok “Otvoreni Balkan” ima političku komponentu koja se odnosi na unapređenje političkih odnosa.
“I ako to bude posmatrano kao dio Kopenhaških kriterija, sama ideja o tome da je potrebno i na ravni društvenih i političkih odnosa obezbijediti bolju situaciju u regionu, ovdje vidim potencijal da dođe do paralelnog procesa”, naglasio je Kočan za “Nezavisne novine”.
