NJUJORK, Na Wall Streetu su prošle sedmice indeksi na berzama pali, dok se na ostalim najvećim svjetskim berzama trgovalo oprezno jer se ulagači plaše trgovinskog rata nakon što je Washington najavio nove carine na uvoz kineskih proizvoda.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao 0,7 odsto, na 23.932 boda, dok je S&P 500 potonuo 1,4 odsto, na 2.604 boda, a Nasdaq indeks 2,1 odsto, na 6.915 bodova.
Pad cijena akcija posljedica je obnovljenih strahovanja ulagača od trgovinskog rata, nakon što je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump naložio da se razmotri uvođenje dodatnih carina na kineski uvoz u vrijednosti od 100 milijardi dolara.
Kina je brzo odgovorila da ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji te da će se boriti protiv “jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu”.
Strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržište već više od mjesec dana, od kada je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalne privrede. Tim više što je Kina najavila protivmjere istog intenziteta.
Od tada cijene akcija skoro svakodnevno oštro osciliraju, ovisno o procjenama ulagača da li trgovinske tenzije rastu ili se smanjuju.
Polovicom prošle sedmice cijene su akcija na Wall Streetu rasle jer su ulagači smatrali da najave carina od strane Washingtona na uvoz kineske robe, a potom najave protivmjera iz Pekinga predstavljaju samo dio pregovaračke taktike.
Nakon novih Trumpovih poruka, u petak su strahovanja od trgovinskog rata ponovno ojačala, pa su toga dana svi najvažniji indeksi izgubili sve prethodne dobitke.
“To je reakcija na zabrinutosti u vezi pristupa američke vlade trgovinskim pitanjima. Tržište oscilira ovisno o tome da li ulagači procjenjuju da se radi samo o retorici ili prevlada mišljenje da je taj problem doista ozbiljan”, kaže Rick Meckler, predsjednik u kompaniji LibertyView Capital Management.
Ulagače je dodatno zabrinula i izjava predsjednika američke centralne banke Jeromea Powella da će Fed vjerojatno morati nastaviti povećavati kamatne stope kako bi zadržao inflaciju pod kontrolom. Kazao je i to da je prerano za zaključke hoće li rast trgovinskih tenzija naštetiti američkoj privredi.
U petak je objavljeno da je u SAD-u u martu broj zaposlenih porastao za 103.000, što je manje od očekivanja analitičara i najmanji mjesečni rast od rujna 2017. godine.
Prosječne platee po satu porasle su, za 0,3 odsto u odnosu na februar, zbog čega je rast plata na godišnjem nivou uvećan na 2,7 odsto, s 2,6 odsto u februaru.
To pokazuje da bi narednih mjeseci mogla ojačati potrošnja, što bi moglo potaknuti rast inflacije, a to bi, pak, navelo Fed na daljnje povećanje kamatnih stopa.
Pod najvećim su pritiskom prošle sedmice na Wall Streetu bile akcije kompanija kojima bi trgovinski rat između SAD-a i Kine mogao najviše štetiti.
Tako su cijene akcija u industrijskom sektoru u petak pale u prosjeku 2,7 odsto, pri čemu je među najvećim gubitnicama bila akcija proizvođača aviona Boeinga sa padom cijene od 3,1 odsto.
Oštro su toga dana, prosječno oko tri odsto, pale i cijene akcija proizvođača čipova jer taj sektor otprilike četvrtinu svojih prihoda ostvaruje prodajom u Kini.
A na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,8 odsto, na 7.183 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,2 odsto, na 12.241 bod, a pariški CAC 1,8 odsto, na 5.258 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, Nikkei indeks ojačao 0,5 osto, na 21.568 bodova. Hina