FRANKFURT, Evropa i SAD se spremaju da odmrznu milijarde blokiranih libijskih dolara koji će biti od ogromnog značaja za zemlju poslije kraha režima Moamera Gadafija.
Ipak, oporavak Libije neće biti ni lak ni brz. Trebaće godine da naftni sektor ponovo proradi a privredi su neophodne reforme poslije decenija vladavine Gadafija.
Desetine milijardi dolara leže blokirane širom svijeta od ranih dana ustanka protiv režima.
Taj novac je bogatstvo Libije i treba da posluži kao finansijska podrška kakvu druge države Bliskog istoka koje su svrgle svoje vladare, Egipat na primjer, nisu imale.
EU je juče objavila da se sprema da odmrzne libijski novac čim Ujedinjene nacije daju odobrenje. Američki predsjednik Barak Obama kaže da je spreman da učini isto.
Mada će prelazna vlada Libije biti u zavidnom položaju posjednika milijardi u gotovom, koji je uz to i bez dugova, ekonomski temelji Libije su slabi a ishod neizvjestan.
Politički sistem i privatni sektor morali bi da budu dovoljno jaki da bi primili strana ulaganja, kažu ekonomskiti. Ali, sve ukazuje da nisu.
Institucije, uobičajene u drugim državama, koje su od životne važnosti za ekonomski rast praktično nisu postojale u sistemu Gadafijeve takozvane Džamahirije – opisivane kao vladavina masa.
Privatni sektor, koji je počeo da se razvija poslije ukidanja sankcija Libiji, zapravo je školski primjer primitivnog kapitalizma gdje je poslovni uspjeh zavisio od veza sa Gadafijem ili njegovim najbližim saradnicima.
Na rang listi korupcije u 178 država svijeta, Libija je na 148 mjestu koje dijeli sa Kamerunom, Obalom Slonovače, Haitijem, Iranom, Nepalom, Paragvajem i Jemenom.
Analitičari cijene zamrznutu libijsku imovinu na oko 110 milijardi dolara, što je oko 110 odsto bruto godišnjeg dohotka zemlje. Moguće je, kažu oni, da će politička stabilnost biti brzo uspostavljena kako bi mogli da počnu poslovi obnove. U SAD se nalazi 37 milijardi dolara libijskog novca, dok je Njemačka blokirala nekih 7,3 milijardi evra. Britanija je zamrzla oko 12 milijardi funti (20 milijardi dolara) a Holandija tri milijarde evra. Vlade Austrije, Portugala i Španije nisu objavile sume koje su privremeno zaplijenile. Beta
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
libiji ce se nakon zavrsetka ratnih dejstava i ustolicenja novog, (strano)placenickog rezima, desiti ista stvar kao i zemljama istocne evrope – sindrom vasingtonskog konsenzusa sa pocetka 1990ih. kroz liberalizaciju ce se otvoriti vrata uvozu zapadne robe, unistiti izvoz libije i uspostaviti takozvano slobodno trziste, putem stabilizacije ce se uspostaviti ili sistem valutnog odbora, a pri tome cuvati devizne rezerve u stranim bankama, ili sistem uvozno-preferirajuceg plivajuceg kursa, kao u srbiji ili hrvatskoj, a putem privatizacije ce se budzasto rasprodati sve sto vrijedi (naftna polja i teska industrija). za 10 godina ce stopa nezaposlenosti biti 50% (prosle godine 10%), pod koncesiju ce dati sva naftna polja i nalazista (9. mjesto po dokazanim naftnim rezervama) itd.
to je inace zemlja sa duplo vecim gdp per capita u poredjenju sa bih.
I tamо će neki Dinkić i Đunić da obezvrede nacionalnu privredu po diktatu Amerike.
Naravno bez posledica po njihovo zdravlje.