SARAJEVO, Naš jezik nije korupcija i kriminal, a iako nisam čovjek koji se bavi istragama, prema onome što su revizori otkrili u svojim izvještajima uvjeren sam da u institucijama i javnim preduzećima u FBiH ima i mita, i korupcije, i kriminala, svega onoga što uništava državu i građane.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” generalni revizor Kancelarije za reviziju FBiH Ibrahim Okanović.
On je istakao da je finansijska disciplina u institucijama i javnim preduzećima FBiH i u kantonima iz godine u godinu sve gora i da im zbog ogromnih budžetskih deficita prijeti stečaj.
– Ukoliko se stanje ne popravi, doći će do stečaja budžeta i neće imati šta trošiti, pa ćemo morati tražiti najstarijeg sudiju i najstarijeg ekonomistu da sprovedu stečaj – rekao je Okanović.
*Objelodanili ste revizorske izvještaje o poslovanju institucija FBiH u prošloj godini. Dali su nalazi gori ili bolji u odnosu na prethodne godine?
OKANOVIĆ: Kod planiranja budžeta institucije se još ne pridržavaju zakonskih propisa, jer planiraju prihode koji ne mogu biti ostvareni. Unutrašnje obaveze FBiH kao i kompletne BiH su veoma velike, a prihodi sve manji. U institucijama na nivou FBiH namjerno se planira deficit i u planu se navodi da će se namiriti iz prodaje preduzeća, od nekakve dobiti, kreditora ili Evropske komisije. Deficit se planira u velikim iznosima da bi se pokrili nedovoljni prihodi, iako se zna da tih prihoda neće biti. To je veliki problem FBiH i svih institucijama. Konstantno se namjerno ili nenamjerno zaboravljaju evidentirati tekući transferi koji se daju bespovratno, enormni su troškovi za naknade za članove komisija, telefonske i poštanske usluge, korištenje automobila… To su bili glavni propusti. Posljednje tri ili četiri godine vlasti FBiH i kantona kontinuirano upozoravamo da sve lošije posluju i lošije se ponašanju. Bez obzira na upozorenja institucije FBiH su trošile iste iznose novca ili čak više, iako su prihodi sve manji. Naime 25 najvećih institucija koje mi kontrolišemo i na koje otpada 90 odsto budžeta FBiH posljednje tri godine nemaju pozitivno mišljenje. Ove godine imamo najviše negativnih mišljenja, čak 13, prošle smo imali devet, a pretprošle šest, što je dovoljan pokazatelj da je finansijska disciplina iz godine u godinu sve gora. Ovakav odnos prema javnom novcu vodi u deficit, a deficit kada pređe 50 odsto budžeta, a preći će i sada prelazi i u Federaciji i u nekim kantonima, znači stečaj.
Ukoliko se stanje ne popravi doći će do stečaja budžeta i neće imati šta trošiti, pa ćemo morati tražiti najstarijeg sudiju i najstarijeg ekonomistu da sprovedu stečaj. Ovi koji su gladni ne mogu izvršiti taj stečaj, jer i ne znaju šta je to.
* Koji su troškovi za Vas najviše problematični?
OKANOVIĆ: Najveći problemi su transferi, koji se u budžetu planiraju, ali u njemu ne moraju da postoje. Svako ministarstvo ima određenu sumu novca za transfere, putem kojih bi u svojim sektorima trebalo da razviju proizvodnju ili da podstaknu zapošljavanje. U FBiH oko 200 miliona svake godine ode na različite transfere, a u kantonima još više. Mnogo novca se pojede i kroz kršenje zakona o javnim nabavkama.
*Kako komentarišete činjenicu da institucije i javna preduzeća ne koriste novacdobijen iz kredita?
OKANOVIĆ: FBiH po osnovu kredita ima na raspolaganju oko milijardu, a povukla je oko 300 miliona maraka. Na ostatak koji treba da povuče plaća 3,3 miliona maraka godišnje po osnovu kamata. To je novac koji je trebalo da povuku javna preduzeća kao što su “Autoceste”, “BH gas”, “Elektroprivreda BiH”, “Aerodrom Sarajevo”… To što se ne koristi odobreni novac je toliko negativno da bi moralo povući i krivičnu i moralnu odgovornost svakog ko rukovodi tim preduzećima.
* Da li ste uočili propuste prilikom zapošljavanja u javnom sektoru?
OKANOVIĆ: Jedino što se može konstatovati je da je u posljednje vrijeme zapošljavanje vršeno kršenjem zakona. Konkursi se ne raspisuju, a dovode se ljudi. Jedino se savjetnici mogu zaposliti bez konkursa, ali se i za savjetnike dovodi puno ljudi. Najstrašnije je što institucije dovode za savjetnike ljude koji nemaju ni dana ili eventualno imaju godinu radnog staža. To su savjetnici u posljednje dvije godine. Savjetnik bez dana radnog staža revizoru piše odgovor i komentar na revizorski izvještaj. U javnim preduzećima se uglavnom zapošljavaju poznati kandidati.
* Ko je odgovoran za takvo stanje?
OKANOVIĆ: Niko drugi i ne može biti odgovoran nego Vlada. Onaj ko vlada taj je i odgovoran.
* Koliko u propustima koje ste nabrojali ima kriminala?
OKANOVIĆ: Sigurno je ga ima dosta, jer mi govorimo o nepravilnostima. Naš jezik nije korupcija i kriminal, iako znamo da toga ima na pretek i odgovor na to pitanje moraju dati istražne institucije i pravosuđe. Oni to treba da utvrde ako imaju volje, vremena i ako hoće da se bave onim što revizori otkriju. Mi izvještaje šaljemo i njima, oni su javni i ne treba da ostanu mrtvo slovo na papiru. Iako nisam čovjek koji se bavi istragama, prema onome što su revizori otkrili u svojim izvještajima uvjeren sam da ima i mita, i korupcije, i kriminala, svega onoga što uništava državu i građane. Kako to smanjiti zaista ne znam, ali čini mi se da institucije koje bi to trebalo da čine, malo ili nimalo ne rade za građane. Vrlo je malo odgovornih koji na svom radnom mjestu u institucijama rade pošteno.
* Da li imate informacije iz policije i tužilaštva da se bave nalazima revizije?
OKANOVIĆ: Iz ovih institucija tvrde da nemaju dovoljno materijala na osnovu revizorskih izvještaja, a mi tvrdimo da materijala za istrage ima i previše. Sve je do ljudi u tim institucijama. Nekoliko puta su išle vođe timova i moj zamjenik da pojasne nalaze. Šta je kasnije bilo, zaista ne znamo. Prema mojim saznanjima, najviše je procesa bilo u Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu, koji su pratili revizorske izvještaje. Tu su najbolje pravosudne institucije, ostali to rade sporadično ili nikako.
Kantoni
* Kazali ste da situacija u kantonima nije ništa bolja od stanja na nivou FBiH?
OKANOVIĆ: Kada je riječ o kantonima posebno ćemo javnosti prezentovati nalaze u septembru. Situacija u deset kantona je posebna priča. Oni ukupno troše dvije milijarde maraka, što je više nego što troši FBiH. Mislim da kršenja propisa i negativnosti ima mnogo više na nižim nivoima u kantonima i opštinama. Reviziju rada federalnih institucija i javnih preduzeća na nivou FBiH obavljamo svake godine, dok kantone ne tretiramo svake godine i tamo je daleko više kršenja zakonskih propisa. Nema kantona koji nije planirao veći budžet nego što ga može ostvariti. Glas Srpske