BANJALUKA, Svake godine deset odsto softverskih inženjera napusti Bosnu i Hercegovinu, a procjenjuje se da samo jedan takav gubitak državu košta četiri miliona KM, podaci su marketinške agencije “Via Media”.
U 400 malih, srednjih i velikih softverskih kompanija u BiH zaposleno je između 3.000 i 4.000 stručnjaka. Nezaposlenih programera gotovo da i nema, s obzirom na to da se nove softverske kompanije svakodnevno otvaraju i objavljuju desetine novih oglasa za radna mjesta.
“Kapaciteti softverske industrije u kontekstu zapošljavanja novih kadrova su gotovo neograničeni, jer dugoročno imamo osigurana tržišta. O ekonomskoj isplativosti ulaganja u ovaj sektor govori i podatak da jedan softverski inženjer BiH donosi godišnje oko 90.000 KM prihoda iz izvoza. Obrazovanjem svakih 1.000 novih softverskih inženjera, BiH bi mogla prihodovati, primarno iz izvoza, više od 90 miliona KM godišnje. Sa 25.000 softverskih inženjera bh. softverska industrija ostvarila bi više od dvije milijarde KM prihoda i dvostruko bi prestigla izvozom trenutno najjaču privredne granu u BiH, drvnu industriju” izjavio je generalni direktor Udruženja “Bit Alijansa” Armin Talić.
Uprkos tome, kapaciteti kojima raspolažu fakulteti nisu dovoljni, a obrazovnih ustanova nema dovoljno.
Samo na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, u prosjeku, godišnje diplomira oko 70 studenata računarstva i informatike, a na sve to dešava se i odliv radne snage u zapadne zemlje. Nedavno je predloženo nekoliko solucija za otklanjanje barijera uzrokovanih malim godišnjim kapacitetom educiranog kadra. Neophodno je, prije svega, povećati upisne kvote na fakultetima. Trenutno, ovo je jedan od najvećih problema s kojim se ova potentna industrija susreće u BiH.
Obrazovni sistem, opterećen zastarjelim sistemom edukacije, mladima uskraćuje praktični dio nastave i proizvodi kadar bez odgovarajućih vještina.
Međutim, Vlada Kantona Sarajevo već je započela sa podrškom softverskoj industriji, a jedan od primjera je uvođenje informatike u nastavni plan i program od prvog razreda osnovne škole.
Ohrabruje činjenica da je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, Savjet ministara BiH usvojilo Politiku razvoja informacionog društva. Direktna saradnja između softverske industrije, državnih organa i obrazovnih institucija rezultirala bi kreiranjem kvalitetnog nastavnog plana i programa koji će mlade zainteresirati za ovu oblast.
CAPITAL