ZAGREB, Novi predsjednik Hrvatske suočiće se sa rekordnom nezaposlenošću, prezaduženom državom i nerješenim korupcijskim aferama.
Kad u februaru bude ustoličen za trećeg hrvatskog predsjednika, jedan od 12 kandidata zemlju će preuzeti sa dijagnozom duboke ekonomske krize. Svi relevantni ekonomski indikatori: BDP, izvoz, nezaposlenost, visina zaduženosti – su u padu ili u najboljem slučaju u stagnaciji. Ali, dok je kriza samo djelimično uvezena iz inostranstva, duboki strukturni problemi godinama se guraju pod tepih.
„Žao mi je što kao predsjednik nisam uveo Hrvatsku u Evropsku uniju i što odlazim u krizno vrijeme“ rekao je Stjepan Mesić odlazeći predsjednik Hrvatske.
Mjesecima zvanično poricana, kriza je dobila potvrdu objavom da je BDP u prvom tromesečju pao 6,7 odsto – što je bio najveći pad od početka 2000. Iako se pad u idućim kvartalima ublažavao, nakon devet godina relativno stabilnog rasta, bruto domaći proizvod (BDP) u 2009. će, prema prognozama, zabilježiti pad oko 6 odsto.
Zamjerke da Hrvatska nema dobar model ekonomskog rasta temeljen na izvozu, što je u svoja dva mandata izvršnoj vlasti često ukazivoa i predsjednik Stjepan Mesić, potvrđuju brojke.
Izvoz robe i usluga čini tek 42 procenta BDP-a dok uvoz premašuje polovinu BDP-a (podaci za kraj 2008.).
Loš odnos uvoza i izvoza, odnosno rast temeljen na potrošnji umjesto investicijama, godinama poreskim sistemom podstiče upravo država jer PDV na robu koja se uveze od svih nameta najizdašnije puni državnu blagajnu.
Od budžeta, dokumenta koji kroji ekonomsku politiku zemlje, puno se očekivalo ove jeseni, ali nije donio ni jednu željenu promjenu.
Nakon tri kozmetička rebalansa i niza upozorenja stručnjaka predsjednica Vlade Jadranka Kosor sa koalicionim partnerima odlučila je da sačuva socijalni mir po svaku cijenu. Umjesto radikalnih ušteda, budžet predviđa rast prihoda na 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 odsto više nego ove godine, kao i rashode u iznosu od 121,4 milijarde kuna, što je 904 milijuna kuna više.
Dio analitičara budžet je ocijenio tradicionalno preoptimističnim, a mogu se već čuti najave da će prvi rebalans usljediti prije proljeća.
Dok je bruto spoljni dug na kraju avgusta dostigao 40,8 milijardi evra i konstantno raste, u 2010. vjerovatno će dostići visinu ukupnog BDP-a.
Povećavanje zaduženosti nastavak je izbjegavanja nužnih reformi koje moraju riješiti probleme preniske produktivnosti, premalog broja radnika u odnosu na broj penzionera, neodrživ penzioni sistem, manjak proizvodnje, preveliki državni aparat i uopšte preveliku ulogu države u privrednim tokovima.
Iako nema ovlašćenja sa većine predizbornih plakata, novi predsjednik itekako može utiacati na smjer ekonomske politike u saradnji sa Vladom. Svojim istupima može da homogenizuje političare i javnost o nužnosti bolnih reformi i raščišćavanju korupcije ili da iskoristi politički uticaj i moć za zadržavanje statusa quo. Poslovni dnevnik