BERLIN, Olakšanje zbog opraštanja dugova, ali i briga za ekonomsku budućnost Grčke. U Njemačkoj se na odluke iz Brisela gleda tek kao na mali predah u postojećoj krizi.
Političari koji u Bundestagu predstavljaju stranke, uz izuzetak stranke Ljevice, u načelu podržavaju kišobran za spas evra.
Zato i pozdravljaju odluke o opraštanju dugova Atini, ali i ukazuju na to da ključ za rješenje problema leži u jačanju konkurentnosti na tržištu Grčke i ograničavanju njenog državnog zaduživanja, baš kao i ostalih prezaduženih zemalja.
U poslaničkom klubu Hrišćansko-demokratske unije (CDU) hvale se liderske sposobnosti njihove kancelarke Angele Merkel. Ona je, kažu, uspjela da “progura“ svoje stavove.
Oni koji se od početka nisu slagali sa svojom stranačkom šeficom, malo su rezervisani pa, poput Volfganga Bozbaha komentarišu kako je sad sve počelo da se “malo približava realnosti“.
On je i ranije upozoravao na rizik u koji ulazi Njemačka preuzimajući garancije u slučaju da Grčka ne uspije da vrati novac koji dobija kao pomoć od Unije. Bozbah smatra da je rezanje dugova nužno, ali ne i dovoljno. Odlučujuće će biti to da li će Grčka biti u stanju da ojača svoju ekonomiju i da u dovoljnoj količini ubira poreza kako bi stala na sopstvene noge. “Trenutno se to tako ne čini“, ocijenjuje Bozbah.
Čelni čovjek opozicionih socijaldemokrata (SPD) Zigmar Gabrijel zato traži da se razradi program ekonomskog rasta za južnu Evropu. Novac za taj “Maršalov plan“ trebalo bi da dođe, između ostalog, i od poreza na finansijske transakcije, za čije se uvođenje na međunarodnom nivou zalaže Njemačka.
Najnovije briselske odluke trebalo je da budu donijete odavno, izjavio je Gabrijel. “Zadovoljan sam time što su gospođa Merkel i drugi čelnici iz konzervativnih redova u vladi, napravili zaokret od 180 stepeni. Ali gorak ukus ostaje zbog sveukupnog otezanja i oklijevanja, tako da je cijela operacija postala jako, jako skupa, a rizik je naravno u međuvremenu porastao“, rekao je on.
Bolje bi bilo, tvrdi šef socijaldemokrata, da je odluka o opraštanju dijela dugova Grčkoj donijeta u vrijeme kada Italija i Francuska još nisu bile zapale za oko špekulantima. Gabrijel je dodao da je od velikog interesa za njemačke poslodavce da „Evropa ne bankrotira“, jer ona, kao izvozno tržište, osigurava njemačka radna mjesta, prenose agencije.
I njemački Zeleni podržali su najnovije odluke iz Brisela, ali njihov stručnjak za finansijska pitanja Gerhard Šik očekuje da još slijede “mjeseci nesigurnosti“, s obzirom na to da su šefovi vlada bankama dali predugačak rok do kojeg moraju da povećaju kapital.
Za kancelarkine koalicione partnere iz Liberalne stranke (FPD), rezultati najnovijih briselskih odluka već su vidljivi na tržištima, jer su berze na dalekom istoku pokazale prve pozitivne signale. Predstavnik Liberala Rajner Briderle upoređuje današnju situaciju u Evropi sa onom s kraja 80-ih, kad je američki ministar finansija Nikolas Bredi zajmovima pomogao Urugvaju i drugim zemljama da izbjegnu državni bankrot. Načelo je isto, kaže Briderle: banke se odriču polovine svojih potraživanja, a za drugu polovinu dobijaju kredite koji vrijede više. Ali i Briderle, koji je donedavno bio ministar ekonomije, smatra da je ključni problem u realno lošoj ekonomskoj situaciji: „Grčki problem leži u tome što ta zemlja nije spremna za tržišnu utakmicu i nije u stanju da proizvede onoliko koliko troši. To se mora mijenjati korak po korak“.
