VAŠINGTON, Privredni rast vratio se u regiju istočne Evrope i centralne Azije (ECA) i u ovoj bi godini prosječno trebao iznositi četiri odsto, no od 30 zemalja regije Hrvatska je među četiri koje su i dalje u recesiji i bilježi negativan rast od dva odsto u 2010., objavila je u petak Svjetska banka.
– Oporavak ide različitim brzinama. Predviđanje za regiju u 2010. je oko 3,9 odsto rasta u prosjeku, uz velike varijacije rasta od negativnih 4 odsto za Kirgistan, i negativnih 2 odsto za Hrvatsku i Rumuniju, do zdravih 4 odsto rasta za Poljsku i Ukrajinu, te još zdravijih 5 odsto za Kazahstan i Gruziju, do jako zdravih 7 odsto za Tursku i Turkmenistan”, rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Indermit Gill, na brifingu za novinare.
– Zemlje mogu nastaviti sadašnji zamah tako da ostanu otvorene, stabilizuju vladine finansije i poboljšaju poslovnu klimu, naglasio je Gill.
Indermit Gill i Philippe Le Houreau, potpredsjednik Svjetske banke za regiju, upozorili su da su nove privrede istočne Evrope i centralne Azije najteže pogođene globalnom krizom, ta da je njihov oporavak izravno vezan uz oporavak zapadne Evrope, jer tri četvrtine njihovog izvoza ide u 15 zapadnoevropskih članica Evropske unije.
Takođe su upozorili da je stezanje privrede zemalja regije pratilo i smanjivanje zaposlenosti, gdje će za oporavak trebati puno vremena, jer za sada rast privrede ne prati i rast zapošljavanja.
Na pitanje novinara o uzrocima privrednog zaostajanja Hrvatske, Gill je kazao kako je Hrvatska u 2009. imala negativni rast od 5,8 odsto, da je i ove godine u negativnom polju, te da “veliko pitanje nije toliko fiskalno, već finansijsko”.
U izjavi za hrvatske novinare u Washingtonu, Gill je kazao kako Svjetska banka ima dugoročno bolja privredna predviđanja za Hrvatsku.
– Nadamo se da u slučaju Hrvatske, kada gledamo podatke za kraj 2010. i za 2011. godinu, oni izgledaju puno bolje, rekao je Gill.
Istakao je da je Hrvatska imala stalni rast, izuzev loše 1999. kada je bio negativan, ali da dugoročno ima “jako dobre izglede”, posebno kada se gleda “vrlo osjetljiva monetarna politika” i činjenica da fiskalna neravnoteža nije velika.
Kao dvije glavne slabosti Hrvatske, Gill je istakao “vrlo visoku socijalnu potrošnju u odnosu na BDP” (bruto nacionalni dohodak), te visoka vanjska zaduženja koja su stigla na naplatu.
– Mislim da postoji značajan dospjeli vanjski dug, što ima udio u padu direktnih stranih ulaganja, rekao je Gill.
Na pitanje jesu li kreatori politike u Hrvatskoj povukli pogrešne poteze u vrijeme recesije ili prije nje, Gill je kazao kako ne misli da je u tome riječ, jer se radi o problemima koje je i inače teško riješavati a posebno u recesiji, te da misli kako je “Hrvatska ugradila puno cigli za napredak”, uz zaključak da je “veliki optimist”. Fena