BEOGRAD, Ministarstvo trgovine Srbije namjerava da zadrži trenutno važeće ograničenje marže na osnovne životne namirnice, a koja iznosi deset odsto – potvrđeno je „Novostima“ u ovom ministarstvu.
Međutim, ovo sigurno neće uticati na smanjenje cijena svega onoga što se smatra najvažnijim za svakodnevni život. Pritom, kako je marža procentualna, od svakog poskupljenja definitivno će korist imati proizvođači, ali i trgovci. A kako stvari stoje, poskupljenja nam tek predstoje.
Tako je porast cijene mesa neminovan već sljedeće nedjelje, korekcija cijene brašna može uskoro da se očekuje, ulje će takođe poskupjeti za manji procenat, a sličnu sudbinu možemo da očekujemo i za mliječne proizvode.
Do korekcije cijena, koja će se negativno odraziti na sve potrošače, kako objašnjva prof. dr Miladin Ševarlić, šef katedre za agroekonomiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, dolazi prije svega zbog suše, odnosno zbog manjka poljoprivrednih proizvoda, ali i zbog rasta kursa evra u odnosu na dinar.
– Jedini korektivni faktor rasta cijena može biti dodatno smanjenje kupovne moći građana – kaže Ševarlić. – Republičke robne rezerve uticaće na to da se skok cijena uspori, ali ni one ne mogu da ga spriječe.
Prva bi, kako najavljuje Petar Matijević, vlasnik „Industrije mesa Matijević“, trebalo da bude korigovana cijena mesa.
– Rast cijene je neminovan, pošto je cijena živih svinja dostigla 200 dinara – kaže Matijević. – Samim tim, očekujemo da će cijena svinjskog buta biti 600 dinara, a u skladu s njom, biće formirane i ostale cijene. Poslije svinjetine, može se očekivati i rast cijene junećeg i goveđeg mesa, pošto se cijena žive junadi sporije pomjera, u odnosu na cijenu svinjetine.
U „Žitovojvodini“, organizaciji koja okuplja najveće proizvođače brašna u Srbiji, navode kako je i korekcija cijene ove životne namirnice, takođe neminovna.
– Ako je prošle godine nabavna cijena pšenice bila između 17 i 18 dinara po kilogramu, a ove godine Robne rezerve plaćaju pšenicu 23 dinara po kilogramu, rast cijene pšenice u ovoj godini, u odnosu na prošlu godinu, iznosi od 30-35 odsto prema dobavljaču pšenice – kažu u ovoj organizaciji.
– Samim tim, stvarna cijena pšenice, za industrijske mlinare, iznosi najmanje 24 dinara po kilogamu, a to, uz napomenu da su mnogi drugi inputi već poskupili, ili je najavljeno poskupljenje, mora dovesti do porasta cijene brašna.
U „Žitovojvodini“ napominju kako je decenijama usklađeni odnos pariteta cijena – pšenica:brašno:hljeb iznosio je 1:2:4, ali i da se taj paritet već godinama pogoršava na štetu mlinarstva.
– Kritična donja granica ekonomske „izdržljivosti“ za mlinarstvo je danas pšenica : brašno T-500 – paritet iznosi 1:1,5, a iz toga proizilazi da mora doći do do korekcije cijene osnovnog tipa brašna T-500 od ovogodišnje pšenice, a cijena će se kretati u relaciji 36-38 dinara po kilogramu, u mlinu, u rinfuzi.
– Poslije ukidanja akcijskog rabata, cijena ulja će biti korigovana za ovaj procenat – kažu u „Inveju“. – To znači da će cijena litra ulja biti povećana za najviše tri dinara.
Mlijeko
Proizvođači mlijeka takođe su najavili korekcije cijena. Svježe mlijeko, i mliječni proizvodi, kako se očekuje, biće skuplji od dva, pa do 10 odsto.
Ulje
Uljare takođe planiraju korekcije cijena svog osnovnog proizvoda. U „Inveju“, koji je vlasnik uljara „Vital“ i „Sunce“, kažu da će korekcija biti oko tri odsto. Novosti
