SARAJEVO – Bankarski sektor u Federaciji BiH od Nove godine neće svojim klijentima nuditi mogućnost apliciranja na neku od korona-mjera, već će svi subjekti u sistemu morati nastaviti “na svojim nogama”, bez oslanjanja na mjere koje su ove godine bile dostupne.
Već je više puta ponovljeno da je ova ekonomska kriza danas specifična u smislu da se nije kretala na način kako je to bilo 2008. godine, gdje je finansijska kriza prethodila recesiji u svjetskoj ekonomiji, kaže nam na početku ekonomski analitičar Damir Bećirović.
“U 2021. godini se može očekivati da će se recesija snažno odraziti i na finansijski sistem. Kako se kod nas radi o izrazito bankocentričnom finansijskom sistemu, u tom smislu trebamo vidjeti šta će se dešavati s bankarskim sektorom u narednoj godini. Iako je i 2020. godinu u bankarskom sistemu obilježilo otežano poslovanje i dosta veliki pad prihoda, treba ipak reći da je on u ovoj krizi do sada pokazao stabilnost i da se prema izvještajima agencija za bankarstvo bankarski sektor još uvijek nalazi unutar zahtijevanih ključnih pokazatelja poput stope adekvatnosti kapitala i racija likvidnosti (LCR). Smatram da su mjere koje su regulatori donosili u ovom periodu imale pozitivan utjecaj na održavanja stabilnosti sistema i povjerenja u sistem, ali je isto tako očigledno da neke od njih, poput moratorija na otplatu, ne mogu trajati vječno”, kaže on.
Ta mjera je imala pozitivan efekt kako za dužnike tako i za banke, dodaje, ali je ipak predstavljala mjeru koja samo daje dodatno vrijeme da se svi prilagode novim okolnostima.
“Druga polovica naredne godine će biti neizvjesna za bankarski sistem. Prestankom moratorija udio ‘loših plasmana’ će se znatno povećati povlačeći i povećane troškove rezervacije. S druge strane je prema mom mišljenju značajnija stvar što se potražnja za kreditima neće oporaviti najmanje još dva kvartala, što dodatno usložnjava cijelu situaciju, jer se očekivani gubici mogu nadomjestiti samo povećanim plasmanima”, navodi on.
Banke su toga svjesne, pa prema mojim informacijama traže produženje rokova za moratorij kako bi lakše dočekale očekivani značajniji oporavak ekonomije u posljednjem kvartalu iduće godine, navodi on.
“Ovdje bi važnu ulogu mogle imati i mjere subvencioniranja kredita, te garantni fondovi, pod uslovom da funkcionišu efikasnije nego do sada, jer bi se na taj način mogla stimulisati potražnja za kreditima od privrednih subjekata. Ono za čime banke sada žude je povratak optimizma na tržištima, a do tada se nadaju da će se kupovina vremena produžiti”, zaključio je Bećirović.
Prema odluci koju je Agencija za bankarstvo donijela u augustu, klijenti su imali rok do kraja godine da od subjekata bankarskog sistema traže određene mjere i sada taj rok ističe.
Mjere koje se odobre za zahtjeve koji budu podneseni do kraja godine mogu biti na period od šest do 12 mjeseci, ali regulator bankarskog sistema u FBiH ne namjerava podržavati popularni moratorij niti neke druge korona-mjere. Klix.ba