BERLIN – Njemačka ima ambiciozne klimatske ciljeve – postići ugljeničnu neutralnost do 2045. i čak negativne emisije nakon 2050. godine. Ipak, na putu ka zelenijoj budućnosti stoji veliki izazov: nedostatak stručne radne snage.
S budžetom od 500 milijardi evra za infrastrukturne planove, od čega je 100 milijardi namijenjeno Fondu za klimu i transformaciju, Njemačka je jasno pokazala svoju posvećenost zelenoj tranziciji. Međutim, studija Njemačke privredne komore (DIHK) upozorava na zabrinjavajući manjak od čak 560.000 radnika u 250 ključnih zanimanja neophodnih za energetsku tranziciju. Samo u sektorima solarne energije, vjetra i vodonika, biće potrebno dodatnih 300.000 kvalifikovanih radnika u narednih deset godina.
Ovaj manjak otvara značajne prilike za studente i mlade profesionalce, jer, kako ističe portal Studying-in-Germany.org, pronalaženje obrazovnih programa koji obučavaju za poslove u „zelenim“ sektorima ključno je za buduću karijeru i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Iako 21 odsto njemačke radne snage već radi na poslovima s ekološkom komponentom, neka područja bilježe posebno veliku potražnju. Među njima su energetski sistemi, gdje su traženi stručnjaci za obnovljive izvore energije, industrijski sektor – naročito u proizvodnji čelika i teškoj industriji – zatim građevinarstvo i urbani razvoj, sa potrebom za planerima i inženjerima sa znanjem o održivosti. Sektor mobilnosti i transporta traži stručnjake za električna vozila i punionice, dok digitalne tehnologije i rad s podacima zahtijevaju analitičare i softverske inženjere koji će podržavati zelene inovacije. Seebiz