BERLIN – Hoće li u Njemačkoj i dalje da važi Uredba o Zapadnom Balkanu koja omogućava lakši dolazak jednog broja radnika?
Uredba je iz 2016. i ističe na kraju ove godine. U koalicionom ugovoru tri stranke koje su na vlasti su se složile da će “oprobani pristupi” za dolazak stranih radnika važiti i dalje i pritom izdvojili upravo primjer Uredbe o Zapadnom Balkanu. Sada, međutim, nema saglasnosti.
Zeleni navode da će Njemačka zakonom o kvalifikovanoj migraciji da otvori više legalnih puteva za dolazak stručnjaka koji su njemačkoj privredi prijeko potrebni. Samim tim, ukazuju, posebna regulativa o Zapadnom Balkanu više neće biti potrebna.
Bundestag o nacrtu zakona o kvalifikovanoj migraciji raspravljaće prvi put u četvrtak. Uredba nije dio zakona, već je usvaja vlada i neophodna joj je saglasnost Bundesrata, parlamentarnog doma koji čine predstavnici nemačkih pokrajina.
“Naš cilj je da Njemačku kao imigracionu zemlju učinimo toliko privlačnom da ubuduće produžavanje sporazuma kakav je regulativa o Zapadnom Balkanu postane nepotrebno“, rekla je za agenciju dpa poslanica Zelenih Misbah Kan.
Uredba o Zapadnom Balkanu trenutno omogućava da godišnje 25.000 državljana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije dobije pristup njemačkom tržištu rada.
Kandidati dobijaju ponude za konkretne poslove pod uslovom da u prethodne dvije godine u Njemačkoj nisu dobili bilo kakva prava kao tražioci azila. Uredba je omogućila, na primjer, dolazak velikog broja radnika u njemački građevinski sektor.
Vladin nacrt uredbe o Zapadnom Balkanu, koji treba da prati zakon o kvalifikovanoj imigraciji, sada predviđa da se uredba primenjuje – na neodređeno vrijeme. Uz to, predlog ministra rada, socijaldemokrate Hubertusa Hajla je da se kvota udvostruči na 50.000 dozvola godišnje.
Uredba o Zapadnom Balkanu pokazala se veoma uspiješnom, pa je treba dodatno pojednostaviti i proširiti na još neke zemlje, rekao je nedavno Konstantin Kule, zamjenik šefa poslaničke grupe liberala, još jedne vladajuće stranke.
Poslanici socijaldemokrata Hakan Demir i Raša Nasr isto imaju ambiciozne ideje.
“Uredba o Zapadnom Balkanu je nebirokratski način da dobijemo novu radnu snagu“, zajednički su saopštili Demir i Nasr. Povećanje kvote koje se planira je dobro, ali nije dovoljno: “Želimo proširenje (uredbe) na još zemalja, na primjer na Gruziju, Moldaviju ili Tunis.“
Ministarstvo rada poručuje da su stranke u resornoj grupi dogovorile da je proširenje uredbe na druge zemlje moguće samo u okviru sveobuhvatnih sporazuma o migraciji.
Poslanica Zelenih Misbah Kan tvrdi da za vrijeme vlade Angele Merkel pratično nije bilo legalnih puteva migracije za ljude, pa i one visokokvalifikovane, iz država koje nisu članice Evropske unije. Da se to nadomjesti, svojevremeno su napravljeni bilateralni sporazumi o migraciji radne snage, za šta je primjer Uredba o Zapadnom Balkanu.
Međutim, novi zakon o kvalifkovanoj migraciji otvoriće više legalnih puteva za dolazak stručnih radnika koji su Njemačkoj veoma potrebni. Time će Uredba o Zapadnom Balkanu postati nepotrebna, rekla je Kan.
Zakon o kojem će poslanici da diskutuju u četvrtak predstavlja reformu koja treba da olakša zapošljavanje stranih kvalifikovanih radnika.
Predviđa i dolazak ljudi u Nemačku sa takozvanom kartom šansi da traže posao. Ko dobija kartu određuje sistem bodova sa kriterijumima koji obuhvataju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, godine i povezanost sa Njemačkom.
Bundestag, za razliku od nacrta zakona, ne raspravlja o uredbi o Zapadnom Balkanu koju, dakle, mora samo da aminuje Bundesrat.
U koalicionom sporazumu socijaldemokrata, Zelenih i liberala stoji: “Nastavićemo da razvijamo naše imigraciono pravo i Zakonom o kvalifikovanim radnicima migrantima daćemo neograničen rok oprobanim i osvjedočenim pristupima kao što je Uredba o Zapadnom Balkanu.”
DPA